Skoči na glavni sadržaj Skoči na pretragu

Languages

English English EN

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad

Utvrđivanje privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad

Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad (u daljnjem tekstu: PNR) utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite (izabrani doktor obiteljske/opće medicine i zdravstvene zaštite žena). Izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite utvrđuje dužinu trajanja PNR osiguranika ovisno o vrsti bolesti koja utječe na privremenu nesposobnost osiguranika u skladu sa medicinskom indikacijom. Dakle, za utvrđivanje početka ili prestanka privremene nesposobnosti za rad isključivo je nadležan izabrani doktor.

Razdoblje PNR za koje osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće u skladu sa ZOZO-om, dokazuje se izvješćem o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad koju izdaje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite.

Tiskanica je dostupna i na Internet stranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO), pod "Tiskanice HZZO-a", pod naslovom "Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad".

Pravo na naknadu plaće za vrijeme PNR, osiguranik ima sve dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite ne utvrdi da je sposoban za rad ili dok mu ocjenom nadležnog tijela vještačenja, odnosno Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nije utvrđena invalidnost zbog opće nesposobnosti za rad ili profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti te smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost u skladu s propisima mirovinskog osiguranja.

Upućivanje na ocjenu radne sposobnosti

Do upućivanja osiguranika nadležnom tijelu vještačenja doći će:

• kada je prema ocjeni izabranog doktora, a nakon provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati te je nastupila trajna nesposobnost za rad na poslovima koje osiguranik obavlja
• kada PNR osiguranika traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze bolesti.

Prestanak PNR

Do prestanka PNR će doći u slučaju kada:

• kod osiguranika više ne postoje medicinske indikacije za PNR, prema ocjeni izabranog doktora
• je kod osiguranika nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja utvrđen potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti te smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost u skladu s propisima mirovinskog osiguranja.

Osiguraniku nezadovoljnom odlukom izabranog doktora o utvrđivanju prestanka PNR, radi zaštite prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja izdat će se na njegov zahtjev rješenje u upravnom postupku, a na osnovi prethodno pribavljenog nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva HZZO-a, koje je obvezno prije donošenja nalaza, mišljenja i ocjene izvršiti pregled osiguranika. Zahtjev se rješava po hitnom postupku.

Naknada plaće za vrijeme PNR

Naknada plaće koju tijekom PNR ostvaruje osiguranik te obveznik obračuna i isplate iste regulirano je odredbama ZOZO-a te Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 49/14., 51/14., 11/15., 17/15., 123/16., 129/17., 9/21., 90/22., 147/22. i 156/22.- u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Pod PNR za vrijeme koje osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće u smislu ZOZO-a smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede odnosno drugih okolnosti utvrđenih ZOZO-om zbog kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.

Tko ostvaruje pravo na naknadu plaće tijekom PNR?

Korisnici prava na naknadu plaće za vrijeme PNR izričito su određeni ZOZO-om, a to su:

• osobe u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
• osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću
• osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u drugoj državi članici ili trećoj državi koje nemaju zdravstveno osiguranje nositelja zdravstvenog osiguranja države članice ili treće države, odnosno koje nisu obvezno zdravstveno osigurane prema propisima države rada na način kako je to određeno propisima Europske unije odnosno međunarodnim ugovorom
• članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada kod druge pravne ili fizičke osobe u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici
• osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu obvezno zdravstveno osigurane po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu
• osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisani su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju
• svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada
• osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi
• osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja prema zakonu kojim se uređuje socijalna skrb.

Uzroci PNR

Pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja odnosno drugih okolnosti utvrđenih ZOZO-om, ako je:

• privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu
privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika
• izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini odnosno privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a
• određen za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu HZZO-a izvan mjesta prebivališta odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje
• određen da njeguje oboljelog člana uže obitelji (dijete i supružnika) uz uvjete propisane ZOZO-om
• privremeno nesposoban za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom
• privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena, sukladno propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama
• privremeno nesposoban za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta
• privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu
• privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti.

Prethodno osiguranje kao preduvjet ostvarivanja prava na naknadu plaće

Prethodno osiguranje jedan je od preduvjeta za isplatu naknade plaće, kada se ona isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, u visini kako propisuje ZOZO. Pritom, ako ovaj uvjet nije zadovoljen, osiguranik ima pravo ostvarivati naknadu plaće, no u znatno nižem iznosu.

Naime, naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a pripada osiguraniku u visini propisanoj ZOZO-om odnosno propisima i općim aktima donesenim na temelju ZOZO-a pod uvjetom da prije dana nastanka osiguranog slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće ima ostvaren staž osiguranja u HZZO-u na temelju:

• radnog odnosa
• obavljanja gospodarske djelatnosti ili obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja
• primanja naknade plaće nakon prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja djelatnosti osobnim radom ostvarene prema ZOZO-u
od najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), ako posebnim zakonom nije drukčije utvrđeno.

Osiguraniku koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja naknada plaće, za sve vrijeme trajanja PNR, pripada u iznosu od 25% proračunske osnovice (110,36 eura/831,50 kuna) za cijeli mjesec i za puno radno vrijeme.

Osnovica za naknadu plaće

Naknada plaće za vrijeme PNR određuje se od osnovice za naknadu plaće, pri čemu razlikujemo način izračuna osnovice za naknadu plaće zaposlenih osoba te samozaposlenih osoba odnosno osoba koje su samostalni obveznici plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje temeljem obavljanja djelatnosti obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, profesionalne i druge djelatnosti.

ZA ZAPOSLENE OSOBE

Naknada plaće tijekom PNR određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, neovisno o tome na čiji se teret isplaćuje, osim u slučaju kada je posebnim zakonom drukčije propisano.

Što se smatra plaćom u smislu ZOZO-a

Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se, redovita mjesečna plaća osiguranika utvrđena u skladu s odredbama propisa o radu te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen.

Za radnike upućene na rad u inozemstvo pod isplaćenom plaćom smatra se osnovica za obračun obveznih doprinosa umanjena za doprinos iz osnovice, porez i prirez.

Prosječni iznos redovne mjesečne plaće

Pod prosječnim iznosom redovne mjesečne plaće podrazumijeva se iznos dobiven na način da se zbroj isplaćenih redovnih plaća podijeli s brojem sati rada za koje su isplaćene.

Osnovica za obračun naknade plaće za vrijeme PNR utvrđuje se kao satna ili dnevna osnovica, ovisno o rasporedu radnog vremena osiguranika – korisnika naknade.

Što ako nema isplata plaće?

U slučaju da osiguraniku nije isplaćena niti jedna plaća ili ako je isplaćena samo jedna plaća u propisanom šestomjesečnom razdoblju, kao osnovica za naknadu plaće uzima se plaća isplaćena do dana nastanka osiguranog slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće odnosno plaća pripadajuća prema ugovoru o radu, drugom ugovoru ili pojedinačnom aktu. No, tako utvrđena osnovica za naknadu plaće, kada se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, ne može biti viša od propisane najniže osnovice osiguranja koja služi za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj, umanjene za doprinose iz osnovice, porez i prirez.

Znači, da bi osnovica za naknadu plaće bila utvrđena u visini prosječnog iznosa plaće osiguranika, isti u potvrdi o plaći mora imati iskazano minimalno dvije isplate plaće odnosno naknade plaće od poslodavca.

ZA SAMOZAPOSLENE OSOBE
Osnovica za utvrđivanje naknade plaće samozaposlenog osiguranika jest mjesečna osnovica osiguranja toga osiguranika za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, umanjena za doprinos za mirovinsko osiguranje, porez i prirez.

Ista služi za izračun naknade plaće za:

• članove uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada kod druge pravne ili fizičke osobe u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici
• osiguranike s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u drugoj državi članici ili trećoj državi koje nemaju zdravstveno osiguranje nositelja zdravstvenog osiguranja države članice ili treće države, odnosno koje nisu obvezno zdravstveno osigurane prema propisima države rada na način kako je to određeno propisima Europske unije odnosno međunarodnim ugovorom
• osiguranike koji obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti odnosno samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osiguranici koji u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu
• osiguranike koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisani su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ako nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju
• svećenike i druge vjerske službenike vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada.

Prosječna osnovica osiguranja

Pod prosječnom osnovicom osiguranja podrazumijeva se osnovica dobivena na način da se zbroj osnovica osiguranja važećih u šestomjesečnom razdoblju podijeli sa zbrojem radnih dana za koje su te osnovice propisane.
Osiguraniku u ovom slučaju naknada plaće pripada za radne dane u tjednu, a obračunava se kao prosječna dnevna naknada. Pritom tjedan ima šest radnih dana.
Ako osiguranik nije bio obvezno zdravstveno osiguran po istoj osnovici šest mjeseci, za utvrđivanje osnovice za naknadu plaće uzima se prosječna osnovica osiguranja na koju je bio prijavljen u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca nastanka osiguranog slučaja osnovom kojeg stječe pravo na naknadu plaće.

Ako nije bio obvezno zdravstveno osiguran najmanje dva mjeseca prema osnovici osiguranja, kao osnovica za naknadu uzima se najniža osnovica osiguranja koja služi za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj, umanjena za doprinose iz osnovice, porez i prirez.

Ograničavanje prava na naknadu plaće

Osiguranicima koji su ujedno i obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, nameće se dodatni uvjet za ostvarivanje prava na naknadu plaće tijekom PNR.

Naime, onima koji nisu uplatili doprinos za najmanje 30 dana, prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ograničavaju se na pravo na hitnu medicinsku pomoć.

Kako se pod hitnom medicinskom pomoći podrazumijeva pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni u otklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje, navedeno znači da nemaju pravo na naknadu plaće tijekom PNR, kao jedno od prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja jer im je opseg prava ograničen.
Puni opseg prava, što uključuje i pravo na naknadu plaće za vrijeme PNR, uspostavlja se unaprijed, od dana podmirenja dužnog iznosa doprinosa s pripadajućim kamatama.

Pored navedenoga, osiguranici – samostalni obveznici uplaćivanja doprinosa koji su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ne ostvaruju pravo na naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a odnosno državnog proračuna.

Uračunavanje drugih dohodaka u osnovicu za naknadu plaće

Iznimno, osiguranicima koji pravo na naknadu plaće za vrijeme PNR ostvaruju na teret sredstava HZZO-a ili državnog proračuna u osnovicu za naknadu plaće uračunavaju se i drugi dohoci ostvareni prema primicima od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, a sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja pod uvjetom da su isplaćeni u šestomjesečnom razdoblju na temelju kojih se utvrđuje osnovica za naknadu te da ispunjavaju uvjet prethodnog osiguranja pri HZZO-u (devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine).

U navedenom slučaju se osnovica za naknadu plaće utvrđuje na način da se ukupno isplaćena plaća odnosno ostvarene osnovice osiguranja i isplaćeni drugi dohodak zbroje te podijele s brojem šest odnosno brojem dana ili sati za koje je ta plaća isplaćena odnosno osnovica osiguranja ostvarena, pod uvjetom da je plaća isplaćena odnosno osnovica osiguranja ostvarena u svih posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće.

VAŽNO

Navedeno se ne primjenjuje u slučajevima kada se za utvrđivanje naknade plaće kao osnovica za naknadu plaće uzima najniža osnovica osiguranja, jer se tada naknada plaće obračunava od te najniže osnovice osiguranja neovisno da li je osiguranik ostvario primitke od kojih se prema propisima o porezu na dohodak utvrđuje drugi dohodak.

U situaciji kada obračun i isplatu naknade plaće koja tereti sredstva HZZO-a obavlja poslodavac, isti će naknadu plaće obračunati od osnovice za naknadu plaće neovisno da li je osiguranik ostvario navedene primitke. No, tada osiguranik ima pravo podnijeti pisani zahtjev HZZO-u za priznavanje prava i na dio naknade plaće pripadajuće osnovom primitaka od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak utvrđuje drugi dohodak.

Što se ne uračunava u osnovicu za naknadu plaće

U osnovicu od koje se utvrđuje naknada plaće za vrijeme PNR ne uračunavaju se određene isplate osiguraniku neovisno o tome da li se radi o isplatama koje se u smislu drugih propisa smatraju plaćom i da li su na njih ili iz njih obračunati i uplaćeni doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje.

Naime, isplate koje se ne uračunavaju u osnovicu su:

1. primanja koja je osiguranik primio prema propisima o mirovinskom osiguranju te o obveznom zdravstvenom osiguranju, osim naknade plaće za vrijeme PNR koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe - poslodavca
2. posebne nagrade u znak priznanja i prigodne novčane isplate radnicima (stimulacije, menadžerske nagrade)
3. nagrade za dugogodišnji rad i sl.
4. regres za godišnji odmor
5. isplate za npr. Uskrs, Božić, obljetnice poslodavca i sl., bez obzira jesu li u općem aktu poslodavca određene kao osnove za raspodjelu plaća
6. primanja u ime naknada troškova (terenski dodatak, naknada za odvojeni život i sl.)
7. naknade isplaćene za izume i tehnička unapređenja ostvarena na radu ili u svezi s radom
8. premije osiguranja koje poslodavac plaća za radnike po osnovi osiguranja života i dodatne mirovine te dopunskoga zdravstvenog osiguranja i slično.

Iznos naknade plaće

Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu plaće, ako ZOZO-om nije drukčije propisano, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti niža od 25% proračunske osnovice, odnosno 110,36 eura/831,50 kuna.
ZOZO izričito propisuje u kojim slučajevima PNR naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće.

Međutim, svakako treba imati na umu da najviši mjesečni iznos naknade plaće, koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, ne može za puno radno vrijeme mjesečno iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28%, odnosno 565,04 eura/4.257,28 kuna, osim u posebno propisanim situacijama.

Pa tako, naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće, ali je limitirana na mjesečni iznos od 565,04 eura/4.257,28 kuna kod sljedećih PNR:

1. zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom
2. radi njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života
3. zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe
4. dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.

Naknade plaće koje nisu limitirane

Slučajevi PNR za vrijeme kojih naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće te koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a bez limita:

1. za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena tijekom rodiljnog dopusta
2. za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta
3. tijekom PNR zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti.

Naknada plaće tijekom PNR zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu također se isplaćuje u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće na teret sredstava državnog proračuna i za istu nije propisan limit.

Tko isplaćuje, a koga tereti isplata naknade plaće tijekom PNR

U nekim situacijama naknadu plaće isplaćuje HZZO neposredno osiguraniku, u nekima naknadu plaće obračunava i isplaćuje poslodavac i to na teret svojih sredstava, dok u drugima obračunava i isplaćuje naknadu plaće koja tereti sredstva HZZO-a te ima mogućnost zatražiti povrat isplaćenih sredstava od HZZO-a.

U nastavku se prikazuju navedene situacije s naznakom tko isplaćuje naknadu plaće i na čiji teret se ista isplaćuje.

Kada naknada plaće tereti sredstva poslodavca

Od svih razloga PNR svoga radnika, poslodavac naknadu plaće isplaćuje na teret svojih sredstava samo za prva 42 dana odnosno prvih sedam dana za radnika – invalida rada u slučaju:

• PNR zbog bolesti ili ozljede osiguranika
• ako je osiguranik radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu
• kada je osiguranik privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena.

Na teret svojih sredstava poslodavac isplaćuje i naknadu plaće radniku u sljedećim situacijama, neovisno o uzroku PNR:

• za vrijeme ponovno utvrđene PNR osiguraniku kod kojeg je utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti te smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, a kojem poslodavac nije ponudio i s njim sklopio ugovor o radu u pisanom obliku za obavljanje poslova za koje je sposoban u skladu s propisima o radu (izabrani doktor nakon što je utvrdio prestanak PNR osiguranika kojem je nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti te smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, (jer je to dužan učiniti sukladno članku 46. stavku 4. ZOZO-a) može istu ponovno utvrditi i to u slučaju pogoršanja bolesti osnovom koje mu je utvrđena invalidnost ili pojavom bolesti osnovom druge dijagnoze bolesti)
• za vrijeme PNR osiguranika koji je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada (isti nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme PNR, već na teret sredstava poslodavca).

Naknada plaće koja tereti sredstva HZZO-a

Na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja isplaćuje se naknada plaće za vrijeme:

1. PNR zbog bolesti ili ozljede odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja osiguranik smješten u zdravstvenoj ustanovi te u slučaju kada je osiguranik privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena od 43. dana odnosno osmoga dana za radnike – invalide rada
2. PNR zbog izolacije osiguranika kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini
3. PNR zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju
4. PNR osiguranika određenog za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu HZZO-a izvan mjesta prebivališta odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje
5. PNR osiguranika određenog da njeguje oboljelog člana uže obitelji (dijete i supružnika)
6. PNR zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom
7. PNR zbog korištenja rodiljnog dopusta i rodiljnog dopusta kao prava na rad u polovici punoga radnog vremena, sukladno propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama
8. PNR zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta
9. PNR zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti.

Naknada plaće na teret sredstava državnog proračuna

Na teret sredstava državnog proračuna isplaćuje se naknada plaće tijekom PNR zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Tko isplaćuje naknadu plaće
Naknada plaće pripada osiguraniku od prvog dana utvrđene PNR. Međutim, istu mu obračunava i isplaćuje poslodavac ili HZZO, ovisno o uzroku PNR.

Kada naknadu plaće isplaćuje neposredno HZZO

Naknadu plaće HZZO isplaćuje neposredno osiguraniku koji je:

1. izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini
2. privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a
3. privremeno nesposobna za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom
4. privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i rodiljnog dopusta kao prava na rad u polovici punoga radnog vremena, sukladno propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama
5. privremeno nesposoban za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta.
6. tijekom privremene nesposobnosti za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, naknadu plaće isplaćuje HZZO, no na teret sredstava državnog proračuna.

Kada naknadu plaće isplaćuje poslodavac s mogućnošću povrata isplaćene naknade plaće od HZZO-a

Poslodavac osiguraniku isplaćuje, izuzev za vrijeme prva 42 dana odnosno sedam dana za radnika invalida rada privremene nesposobnosti za rad kada istu isplaćuje na svoj teret, i u sljedećim situacijama:

1. za vrijeme PNR zbog bolesti ili ozljede kada ista traje dulje od 42 dana odnosno dulje od sedam dana za invalide rada
2. tijekom privremene spriječenosti za rad osiguranika određenog za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu HZZO-a izvan mjesta prebivališta odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje
3. tijekom privremene spriječenosti za rad osiguranika određenog da njeguje oboljelog člana uže obitelji (dijete i supružnika)
4. za vrijeme PNR zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti.

Rokovi u kojima HZZO vrši povrat isplaćene naknade plaće poslodavcu

Poslodavac podnosi HZZO-u zahtjev za povratom naknade plaće koju je isplatio svom radniku, uz primjenu roka zastare od tri godine.
HZZO je obvezan poslodavcu vratiti isplaćenu naknadu plaće u roku od:

• 45 dana od primitka zahtjeva za povrat – u slučaju PNR zbog bolesti ili ozljede kada ista traje dulje od 42 dana odnosno sedam dana za invalide rada
• 45 dana od primitka zahtjeva za povrat – u slučaju PNR zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti
• 30 dana od primitka zahtjeva za povrat – u slučaju privremene spriječenosti za rad osiguranika određenog za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje izvan mjesta prebivališta odnosno boravišta te u slučaju privremene spriječenosti za rad osiguranika određenog da njeguje oboljelog člana uže obitelji (dijete i supružnika).

Umanjenje naknade plaće nakon 18 mjeseci PNR zbog iste dijagnoze bolesti

U slučajevima dugotrajne PNR, samo trajanje iste ima utjecaj na visinu naknade plaće koja je isplaćuje. Naime, osiguranik ima pravo na teret sredstava HZZO-a odnosno državnog proračuna ostvariti pravo na naknadu plaće za vrijeme PNR u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi bolesti, bez prekida.

Nakon što navedeni rok od 18 mjeseci prođe, osiguranik i dalje ostvaruje pravo na naknadu plaće, no u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime te PNR sve dok za istu postoji medicinska indikacija.

IZNIMKA
Umanjenje naknade plaće na iznos 50% zadnje isplaćene naknade plaće ne odnosi se na osiguranika koji je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja zloćudnih bolesti, osiguranika kojem je odobrena njega člana obitelji – djeteta oboljelog od zloćudne bolesti, osiguranika čija je privremena nesposobnost u vezi s provođenjem hemodijalize ili peritonejske dijalize te čija je privremena nesposobnost u vezi s uzimanjem i presađivanjem dijelova ljudskog tijela.

Visina naknade plaće za vrijeme PNR

Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a iznosi:

• 70% od osnovice za naknadu plaće za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidne PNR, uz propisani limit od 565,04 eura/4.257,28 kuna mjesečno

• 80% od osnovice za naknadu plaće od prvog sljedećeg dana nakon isteka šest mjeseci neprekidnog trajanja PNR, uz propisani limit od 565,04 eura/4.257,28 kuna mjesečno

• 100% od osnovice za naknadu plaće uz propisani limit od 565,04 eura/4.257,28 kuna mjesečno, u sljedećim slučajevima PNR:
- zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom
- radi njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života
- zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe
- dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini

• 100% od osnovice za naknadu plaće bez limita u sljedećim slučajevima PNR:
- za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena tijekom rodiljnog dopusta
- za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta
- tijekom PNR zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti.

Naknada plaće koja se isplaćuje na teret državnog proračuna:

• 100% od osnovice za naknadu plaće, bez limita, za vrijeme PNR zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Primjena prethodno utvrđene osnovice za naknadu plaće tijekom nove PNR

Iznimno, u slučaju kada je izabrani doktor zaključio osiguraniku PNR te ju ponovno utvrdio ne utvrđuje se nova osnovica za obračun naknade plaće već se osiguraniku naknada plaće obračunava prema prethodno utvrđenoj osnovici, ako je to za osiguranika povoljnije, u sljedećim slučajevima:

1. ako je PNR ponovno utvrđena u roku od najduže 30 kalendarskih dana od dana zaključenja prethodne PNR i to zbog iste šifre bolesti prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti (u daljnjem tekstu: MKB)
2. ako je PNR ponovno utvrđena slijedećeg kalendarskog dana nakon zaključenja ranije utvrđene PNR zbog istog uzroka PNR, ali zbog druge šifre bolesti prema MKB-u
3. u slučajevima kada je ponovno utvrđena PNR zbog korištenja rodiljnog dopusta na koji osiguranica nastupa neposredno (bez i jednog dana prekida) nakon korištenja PNR zbog komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom, nakon završetka odnosno prekida roditeljskog dopusta ili dopusta radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.

Kada osiguranik nema pravo na naknadu plaće sukladno ZOZO-u

Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako:

1. je svjesno prouzročio PNR
2. ne izvijesti izabranog doktora da je obolio u roku od tri dana od dana početka bolesti odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio
3. namjerno sprječava ozdravljenje odnosno osposobljavanje za rad
4. za vrijeme PNR radi odnosno obavlja poslove osnovom kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem ugovora o djelu te bilo koje druge poslove (npr. poljoprivredni radovi i sl.)
5. se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora odnosno doktora kontrolora HZZO-a ili tijela HZZO-a ovlaštenog za kontrolu PNR
6. izabrani doktor, doktor kontrolor ili tijelo HZZO-a ovlašteno za kontrolu PNR utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta odnosno boravišta ili zlorabi PNR na neki drugi način.

U navedenim slučajevima osiguranik nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova prestanka odnosno prestanka posljedica njima uzrokovanih.

Razdoblje privremene nesposobnosti za koje, u skladu sa odredbama ZOZO-a osiguranik nema pravo na naknadu plaće izabrani doktor je obvezan označiti u posebnoj rubrici Izvješća o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad.

Pritvor ili izdržavanje kazne zatvora radnika

Osiguraniku koji se nalazi u pritvoru odnosno na izdržavanju kazne zatvora ili u ustanovi za provođenje mjera obveznoga čuvanja i liječenja ne pripada pravo na naknadu plaće.

Osiguraniku radniku koji je privremeno u skladu s odredbama Zakona o radu udaljen s rada ne pripada pravo na naknadu plaće ako mu je za vrijeme dok je udaljen s rada utvrđena PNR.

Što ako poslodavac osiguraniku ne utvrdi naknadu plaće na način i u visini utvrđenoj ZOZO-om

Kada poslodavac osiguraniku ne utvrdi naknadu plaće na način i u visini utvrđenoj ZOZO-om i provedbenim propisima donesenim na temelju ZOZO-a u roku od 30 dana od dana dospijeća isplate plaće kod tog poslodavca, osiguranik ima pravo podnijeti zahtjev regionalnom uredu odnosno područnoj službi HZZO-a za obračun pripadajuće naknade plaće.

Po zaprimanju zahtjeva HZZO će obračunati naknadu plaće i obračun dostaviti osiguraniku i poslodavcu najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

Poslodavac je obvezan osiguraniku isplatiti naknadu plaće sukladno obračunu koji je dostavio HZZO najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja obračuna naknade plaće.

Kada poslodavac ne isplati naknadu plaće koja tereti sredstva HZZO-a (u slučaju stečaja, nelikvidnosti ili prestanka postojanja poslodavca)

U slučaju stečajnog postupka poslodavca ili prestanka postojanja poslodavca te kad poslodavac nije u mogućnosti zbog nelikvidnosti isplatiti plaću odnosno naknadu plaće za najmanje dva kalendarska mjeseca, naknadu plaće zbog PNR, koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, isplatit će HZZO neposredno osiguraniku.

U slučaju stečajnog postupka ili nelikvidnosti poslodavac je obvezan izvršiti obračun naknade plaće za osiguranika te potonji uz dokaz o pokrenutom stečajnom postupku ili nelikvidnosti i uz pisanu izjavu osiguranika o broju tekućeg račina na koji želi da mu se izvrši isplata, dostaviti HZZO-u radi isplate naknade plaće koja tereti sredstva obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Naknada plaće u slučaju prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom za vrijeme PNR

Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja PNR prestao radni odnos odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom naknada plaće pripada još najviše 30 dana računajući od dana prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom i to pod uvjetom:

• da mu je izabrani doktor PNR utvrdio najmanje osam dana prije dana prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom
• da je u vrijeme prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom imao pravo na naknadu plaće sukladno ZOZO-u.

Iznimno, pod prethodno navedenim uvjetima, osiguraniku kojem je PNR:

• neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, odnosno
• posljedica priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti

pravo na naknada plaće pripada sve dok ponovno ne bude radno sposoban odnosno dok mu nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ne bude utvrđena invalidnost.

Za vrijeme PNR zbog:

• bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom
• korištenja prava na rodiljni dopust i prava na rodiljni dopust kao prava na rad u polovici punoga radnog vremena
• korištenja prava na dopust za slučaj smrti djeteta

Osiguraniku koji koristi jedno od navedenih prava pripada pravo na naknadu plaće do isteka korištenja istoga prava.

Osiguraniku koji je tijekom korištenja prethodno navedenih prava zasnovao radni odnos s punim ili nepunim radnim vremenom ili je počeo obavljati djelatnost osobnim radom prestaje pravo na isplatu naknadu plaće.

Naknada plaće za vrijeme PNR radi njege člana uže obitelji (dijete i supružnik)

Pod djetetom za koje se može ostvariti pravo na naknadu plaće radi njegove njege se smatra osim vlastitog djeteta i posvojeno dijete, pastorče, te dijete koje je osiguraniku na osnovi rješenja nadležnog tijela povjereno na čuvanje i odgoj.
Privremenu spriječenost za rad radi njege djeteta do 18 godine života osiguranik može ostvariti pod uvjetom da drugi roditelj nije nezaposlen odnosno ako živi sam s djetetom (npr. samohrani ili razvedeni roditelj odnosno životni partner), da istodobno ne koristi to pravo za drugo dijete te da za dijete kojemu je potrebna njega nema priznato pravo roditelja njegovatelja.

PNR radi njege osigurane osobe - djeteta do tri godine starosti

Pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 60 dana. Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu i od prvog dana ju obračunava i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time da ne može iznositi više od 565,04 eura/4.257,28 kuna za cijeli mjesec.

PNR radi njege člana obitelji - djeteta od navršene treće do navršenih sedam godina starosti
Pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 60 dana. Naknada plaće iznosi od 70% od osnovice za naknadu plaće. Od prvog dana obračunava ju i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može iznositi više od 565,04 eura/4.257,28 kuna za cijeli mjesec. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru odnosno plaćenom dopustu.

PNR radi njege člana obitelji - djeteta starijeg od sedam godina

Pravo na naknadu plaće traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 40 dana. Naknada plaće iznosi od 70% od osnovice za naknadu plaće. Od prvog dana obračunava ju i isplaćuje poslodavac, ali na teret sredstava HZZO-a, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može iznositi više od 565,04 eura/4.257,28 kuna za cijeli mjesec. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru odnosno plaćenom dopustu.

PNR radi njege člana obitelji - djeteta iznad 18 godina života ili supružnika (bračnog, izvanbračnog, životnog partnera i neformalnog životnog partnera)

Pravo na naknadu plaće za vrijeme PNR radi njege osigurane osobe – djeteta iznad 18 godina života ili supružnika ili životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 20 dana. Naknada plaće iznosi 70% od osnovice za naknadu. Od prvog dana obračunava ju i isplaćuje poslodavac na teret sredstava HZZO-a, s time ne može kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme iznositi više od 565,04 eura/4.257,28 kuna. Pravo na naknadu plaće ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru odnosno plaćenom dopustu.

Podijeli

Tagovi