Skoči na glavni sadržaj Skoči na pretragu

Languages

English English EN

Prava djece i roditelja za djecu iz obveznog zdravstvenog osiguranja i rodiljnih i roditeljskih potpora

Obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) te se njime osiguravaju svim osiguranim osobama u obveznom zdravstvenom osiguranju sva prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti, solidarnosti i jednakosti.
Djeca u sustavu obveznoga zdravstvenog osiguranja uživaju posebnu zaštitu.
Ovdje ćemo izložiti sva prava koja djeca i njihovi roditelji imaju kao osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, s posebnim osvrtom na posebnosti kod djece s teškoćama u razvoju.

STATUS U OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Sva djeca do navršene 18. godine života s prebivalištem odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj osiguravaju se na obvezno zdravstveno osiguranje te stječu status osigurane osobe, neovisno o statusu u obveznom zdravstvenom osiguranju svojih roditelja.

Dijete se može obvezno zdravstveno osigurati i kao član obitelji osiguranika po roditelju – nositelju osiguranja, pod uvjetom da ima prebivalište odnosno odobreni stalni boravak u Republici Hrvatskoj, na zahtjev roditelja.

Djeca osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad, sukladno posebnim propisima, prije navršene 18. godine života, zadržavaju status osigurane osobe kao članovi obitelji osiguranika za sve vrijeme trajanja te nesposobnosti, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.

Obvezno zdravstveno osiguranje kao članovi obitelji osiguranika mogu steći i djeca koja su nakon navršene 18. godine života postala trajno i potpuno nesposobna za samostalan život i rad, sukladno posebnim propisima, ako ih osiguranik uzdržava i ako obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.

PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja obuhvaćaju pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade.

PRAVO NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaća pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, bolničku zdravstvenu zaštitu, pravo na lijekove koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a, dentalna pomagala koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom dentalnih pomagala HZZO-a, ortopedska i druga pomagala koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom ortopedskih i drugih pomagala HZZO-a te pravo na zdravstvenu zaštitu u drugim državama članicama, ugovornim i trećim državama.

Sva prava obuhvaćena zdravstvenom zaštitom iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, svaka osigurana osoba, bilo odrasla osoba ili dijete, koristi ovisno o medicinskim indikacijama i svom zdravstvenom stanju.

SUDJELOVANJE U TROŠKOVIMA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Djeca nemaju obvezu sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite već HZZO osigurava plaćanje zdravstvenih usluga u cijelosti za cjelokupnu zdravstvenu zaštitu djece do navršene 18. godine života, osim za lijekove s dopunske liste lijekova HZZO-a te za ortopedska i druga pomagala s dodatne liste ortopedskih i drugih pomagala HZZO-a.

PRAVO RODITELJA NA SMJEŠTAJ UZ DIJETE NA BOLNIČKOM LIJEČENJU

  1. pravo na cjelodnevni smještaj uz dijete, koje se nalazi na bolničkom liječenju, ovisno o odgovarajućim smještajnim kapacitetima ugovorne bolničke ustanove u kojoj se dijete liječi, na prijedlog izabranog doktora djeteta odnosno odjelnog doktora ugovorne bolničke zdravstvene ustanove u kojoj se dijete liječi, može koristiti osigurana osoba:

    • jedan od roditelja ili skrbnik djeteta mlađeg od tri godine
    • jedan od roditelja ili osoba koja skrbi djetetu s težim smetnjama u razvoju pod uvjetom da roditelj ili osoba koja skrbi o djetetu odnosno dijete s utvrđenim težim smetnjama u razvoju posjeduje odgovarajuće rješenje nadležnog tijela odnosno nalaz i mišljenje nadležnog tijela vještačenja u skladu sa posebnim propisima
    • jedan od roditelja ili osoba koja skrbi o djetetu mlađem od 18 godina, oboljelom od maligne ili druge bolesti koja neposredno ugrožava život, koje se nalazi na bolničkom liječenju u ugovornoj bolničkoj zdravstvenoj ustanovi za liječenje djece oboljele od malignih ili drugih bolesti koje neposredno ugrožavaju život (klinički bolnički centar, klinička bolnica, klinika)
    • jedan od roditelja ili osoba koja skrbi o djetetu za vrijeme bolničke medicinske rehabilitacije djeteta u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju

Smještaj se ostvaruje na osnovi uputnice za bolničko liječenje.

  1. pravo na dnevni smještaj uz dijete ima osigurana osoba – jedan od roditelja ili osoba koja skrbi o djetetu mlađem od sedam godina života te jedan od roditelja ili osoba koja skrbi o djetetu s teškoćama u razvoju, a koje se nalazi na bolničkom liječenju u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi za liječenje djece oboljele od akutnih bolesti, na prijedlog odjelnog doktora ugovorne bolničke zdravstvene ustanove u kojoj se dijete liječi. Pritom, roditelj odnosno osoba koja skrbi o djetetu s teškoćama u razvoju ostvaruje pravo na smještaj uz dijete bez obzira na dob djeteta.

Smještaj se ostvaruje na osnovi uputnice za bolničko liječenje.

Pravo na cjelodnevni smještaj uz dijete s posebnim zdravstvenim potrebama u ugovornoj specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju

Na prijedlog izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, a na osnovi mišljenja doktora specijalista određene specijalnosti, liječničko povjerenstvo HZZO-a može odobriti boravak uz osiguranu osobu mlađu od 18 godina života u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju osiguranoj osobi – jednom od roditelja ili osobi koja skrbi o osiguranoj osobi (u daljnjem tekstu: skrbnik), u sljedećim slučajevima:

• kada se provodi točno određen i utvrđen program izobrazbe roditelja ili skrbnika osigurane osobe – djeteta za dijete do navršene sedme godine života

• kada je u provođenju rehabilitacije potrebna prisutnost roditelja odnosno skrbnika osigurane osobe zbog nužnosti pružanja pomoći koja nije obuhvaćena programom provođenja rehabilitacije (aspiracija dišnog sustava, hranjenje, samostalno obavljanje fizioloških potreba, okretanje tijekom noći i dr.).

Kada je u provođenju rehabilitacije osigurane osobe starije od 18 godina života zbog nužnosti pružanja pomoći koja nije obuhvaćena programom provođenja rehabilitacije (aspiracija dišnog sustava, hranjenje, samostalno obavljanje fizioloških potreba) potrebna prisutnost druge osobe, liječničko povjerenstvo HZZO-a iznimno može odobriti boravak uz osiguranu osobu u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju osiguranoj osobi – jednom od roditelja, skrbniku ili drugoj osobi koja može pružiti pomoć koja nije obuhvaćena programom rehabilitacije.

Ostvarivanje prava uvjetovano je odgovarajućim smještajnim kapacitetima specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju.

Iznimno od navedenog, bez potrebe prethodnog odobrenja liječničkog povjerenstva HZZO-a, pravo na boravak uz dijete, ovisno o odgovarajućim smještajnim kapacitetima specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, ima:

• osigurana osoba – jedan od roditelja odnosno skrbnik za dijete do navršene treće godine života

• osigurana osoba – jedan od roditelja odnosno skrbnik osigurane osobe s težim smetnjama u razvoju koje o tome u skladu s posebnim propisima posjeduju odgovarajuće rješenje nadležnog tijela odnosno nalaz i mišljenje nadležnog tijela vještačenja u skladu s posebnim propisima, bez obzira na dob osigurane osobe.

Roditelj ili skrbnik, koji inače može ostvariti pravo na naknadu plaće (zaposlen ili samozaposlen roditelj) ima pravo na naknadu plaće tijekom privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta koje se nalazi na bolničkom liječenju, pod uvjetom da mu je odobren smještaj uz dijete (cjelodnevni ili dnevni).

PRAVO NA NOVČANE NAKNADE
Novčane naknade koje se mogu koristiti za djecu obuhvaćaju:

1. Pravo na naknadu plaće tijekom privremene spriječenosti za rad radi njege osigurane osobe – djeteta zaposlenog ili samozaposlenog roditelja

Osiguranik/ica ima pravo na naknadu plaće tijekom privremene spriječenosti za rad radi njege bolesnog djeteta do navršene sedme godine života u trajanju najviše 60 dana za svaku utvrđenu bolest, a za dijete od sedme do 18. godine života najviše do 40 dana.

No iznimno, ako je prema ocjeni doktora medicine primarne zdravstvene zaštite zdravstveno stanje djeteta do 18. godine života takvo da duljina trajanja njege neće biti dovoljna, potrebno trajanje njege određuje liječničko povjerenstvo HZZO-a.

Osiguranik/ica ima pravo na naknadu plaće tijekom privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta starijeg od 18. godina, no najviše do 20 dana i to samo u slučaju teškog zdravstvenog stanja uzrokovanog bolešću ili ozljedom.

Naknada plaće tijekom privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta do treće godine starosti iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće, s time da za puno radno vrijeme i cijeli mjesec naknada plaće ne može iznositi više od 4.257,28 kuna/565 EUR.

Naknada plaće tijekom privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta starijeg od tri godine iznosi 70% od osnovice za naknadu plaće, uz isti limit od 4.257,28 eura/565 EUR koji osiguranik/ica može ostvariti za puno radno vrijeme i cijeli mjesec.

Naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad radi njege osigurane osobe – djeteta, osiguranik/ica može ostvariti pod uvjetom da drugi roditelj nije nezaposlen odnosno ako živi sam s djetetom, da istodobno ne koristi to pravo za drugo dijete te da za dijete kojem je potrebna njega nema priznato pravo roditelja njegovatelja.

Pravo na naknadu plaće može se ostvariti za vlastito dijete i posvojeno dijete, pastorče te dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog tijela osiguraniku/ici povjereno na čuvanje i odgoj.

Osiguranik/ica ima pravo privremenu spriječenost za rad radi njege člana obitelji koristiti i kao rad u polovici punog radnog vremena.

2. Pravo na naknadu za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi koja skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta

U slučaju da ugovorna bolnička zdravstvena ustanova nema smještajnih kapaciteta za osiguranje cjelodnevnog smještaja uz dijete, roditelj ili skrbnik djeteta po danu bolničkog liječenja ostvaruje pravo na naknadu za troškove smještaja u iznosu od 6% proračunske osnovice (199,56 kuna/26,49 EUR), utvrđene Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za tekuću godinu pod uvjetom da je mjesto prebivališta odnosno boravišta roditelja ili osobe koja srbi o djetetu udaljeno 30 i više kilometara od mjesta sjedišta ugovorne bolničke zdravstvene ustanove u kojoj se dijete liječi.

3. Pravo na naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

Djeca do 18. godine života pravo na naknadu za troškove prijevoza imaju neovisno o udaljenosti, koja inače mora biti 50 i više kilometara između mjesta prebivališta odnosno boravišta i mjesta gdje su upućena radi korištenja zdravstvene zaštite. Uvjet je da su upućena radi korištenja zdravstvene zaštite u drugo mjesto i da je u pitanju najbliža zdravstvena ustanova odnosno najbliži zdravstveni radnik privatne prakse koji mogu pružiti potrebnu zdravstvenu zaštitu jer odgovarajuću zdravstvenu zaštitu sukladno svom zdravstvenom stanju ne mogu ostvariti kod bližeg ugovornog subjekta HZZO-a s ugovorenom djelatnošću za tu vrstu zdravstvene zaštite. Također, pravo na naknadu za troškova prijevoza ima i osoba određena za pratitelja osigurane osobe – djeteta.

Navedeno se odnosi i na djecu koja su starija od 18 godina života, ali su potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad te su obvezno zdravstveno osigurana kao članovi obitelji osiguranika.

Pravna osnova:
1. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/13., 137/13. i 98/19.)
2. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 49/14., 51/14., 11/15., 17/15., 123/16., 129/17. 9/21. i 90/22)
3. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom terapijom u kući („Narodne novine", broj 26/96., 79/97., 31/99., 51/99., 73/99., 40/07., 46/07. - pročišćeni tekst, 64/08., 91/09., 118/09. i 9/21.)

PRAVA IZ SUSTAVA RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA

1. Rodiljni dopust

Zaposlena ili samozaposlena trudnica odnosno majka koristi rodiljni dopust 28 odnosno najranije 45 dana prije dana očekivanog poroda te isti traje do navršenih šest mjeseci djetetova života, od čega obvezni dio rodiljnog dopusta obuhvaća razdoblje od 28 dana prije dana očekivanog poroda do 70 dana nakon rođenja djeteta.

Nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta zaposlena ili samozaposlena majka ima pravo na dodatni rodiljni dopust do šest mjeseci života djeteta, koji može svojom pisanom izjavom prenijeti na oca djeteta, uz njegovu prethodnu suglasnost, u cijelosti ili u vremenski ograničenom trajanju.

Dodatni rodiljni dopust zaposlena ili samozaposlena majka (ili otac djeteta ako mu je majka prenijela dodatni rodiljni dopust) može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Nakon navršenih šest mjeseci života djeteta se to pravo može koristiti u onolikom trajanju u koliko je to pravo korišteno do navršenih šest mjeseci života djeteta, a najduže do navršenih devet mjeseci života djeteta.

Tijekom korištenja rodiljnog dopusta, korisnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja (bez limita), a isplaćuje se na teret sredstava HZZO-a.

2. Očinski dopust

Zaposleni ili samozaposleni otac može koristiti u razdoblju od dana rođenja djeteta pa sve do šestog mjeseca djetetova života u trajanju, ovisno o broju rođene djece, od:
- deset radnih dana za jedno dijete
- 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece.

Za vrijeme korištenja prava na očinski dopust naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja (bez limita), a isplaćuje se na teret sredstava državnog proračuna.

3. Roditeljski dopust

Zaposleni ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust nakon navršenih šest mjeseci djetetova života, a najdulje do osme godine života djeteta. Pravo na roditeljski dopust je osobno pravo oba zaposlena ili samozaposlena roditelja, koje oni koriste u trajanju od osam (za prvo, drugo rođeno dijete) odnosno 30 mjeseci (za rođene blizance i svako sljedeće dijete). U pravilu oba roditelja koriste roditeljski dopust, svaku u trajanju od četiri ili 15 mjeseci (ovisno o broju rođene djece), no ako sukladno dogovoru, pravo na roditeljski dopust koristi jedan roditelj, isti koristi u trajanju od šest odnosno 28 mjeseci (svaki roditelj zadržava dva mjeseca roditeljskog dopusta koja ne može prenijeti na drugog roditelja).

Tijekom roditeljskog dopusta naknada plaće za prvih šest mjeseci odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta isplaćuje se u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% od osnovice za naknadu plaće), ali ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5% proračunske osnovice mjesečno (7.500,13 kuna/995,44 EUR). U preostalom dijelu roditeljskog dopusta (nakon proteka tih prvih šest odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta) naknada plaće iznosi 70% proračunske osnovice (2.328,20 kuna/309,01 EUR).

Zaposleni ili samozaposleni roditelj može pravo na roditeljski dopust koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, kada naknada plaće iznosi 110% proračunske osnovice (3,658,60 kune/485,58 EUR).

4. Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta

Jedan od zaposlenih odnosno samozaposlenih roditelja može po iskorištenju prava na roditeljski dopust, do navršene treće godine života djeteta, koristiti pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, ako je djetetu prema nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i nadležnog tijela vještačenja HZZO-a, zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega.

Pritom, korisnik ima pravo na novčanu naknadu u visini od 70% proračunske osnovice (2.328,20 kuna/309,01 EUR).

5. Pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju

Pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju može koristiti jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, do navršene osme godine djetetova života, uz uvjet da su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena, kako prije početka korištenja, tako i za svo vrijeme trajanja dopusta.

Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna/309,01 EUR).

6. Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju

Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja može koristiti pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust do osme godine djetetova života, kao i nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene osme godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, uz uvjet da su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena, kako prije početka korištenja, tako i za svo vrijeme trajanja dopusta.

Zaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ima pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunate i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći.

Samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ima pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini 50% od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja odnosno 50% od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja ovoga prava, prema podacima Porezne uprave.

7. Pravo na posvojiteljski dopust

Zaposleni ili samozaposleni posvojitelj stječe pravo na posvojiteljski dopust s danom pravomoćnosti rješenja o posvojenju u trajanju od šest mjeseci za dijete do 18 godina života. Za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja ili djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljski dopust produžuje se za 60 dana.

Po iskorištenju posvojiteljskog dopusta zaposleni ili samozaposleni posvojitelj za posvojenika do njegove osme godine života ima pravo na roditeljski dopust (kako je navedeno pod točkom 3.) te sva druga prava zaposlenog i samozaposlenog roditelja.

Naknada plaće za vrijeme posvojiteljskog dopusta iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće (bez limita), a za vrijeme roditeljskog dopusta je limitirana na 225,5% proračunske osnovice (7.500,13 kuna/995,44 EUR) odnosno iznosi 70% proračunske osnovice (2.328,20/309,01 EUR) (kako je izloženo u točki 3. za roditeljski dopust).

U sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora, osim kategorije zaposlenih i samozaposlenih korisnika, postoje još dvije kategorije korisnika: nezaposleni roditelji (korisnici koji ostvaruju drugi dohodak, poljoprivrednici izvan sustava poreza na dohodak ili dobit, nezaposleni korisnici) i roditelji izvan sustava rada (korisnici mirovine, polaznici redovitog školovanja, oni koji ne ostvaruju druge uvjete a imaju status u obveznom zdravstvenom osiguranju). Navedene kategorije, rodiljne i roditeljske potpore ostvaruju uz ispunjenje propisanih uvjete, te primaju naknadu u visini 70% proračunske osnovice (2.328,20 kuna/309,01 EUR), u trajanju od jedne godine za prvo i drugo rođeno dijete odnosno treće godine za blizance, treće i svako sljedeće rođeno dijete.

Za ostvarivanje prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora potrebno se zahtjevom obratiti HZZO-u kao tijelu nadležnom za njihovu provedbu.

Pravna osnova:
1. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14., 59/17., 37/20. i 85/22.)
2. Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta („Narodne novine“, broj 18/09. i 25/09.)
3. Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta („Narodne novine“, broj 25/09.)

Podijeli

Tagovi