Naknada plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad

Osiguraniku koji ostvaruje plaću osnovicu za utvrđivanje naknade plaće čini prosječni iznos redovite mjesečne plaće, koja mu je isplaćena u novcu, u posljednjih šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće.

Redovita mjesečna plaća, u smislu ostvarivanja prava na naknadu plaće iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, je plaća koju osiguranik ostvaruje za obavljeni rad u određenom mjesecu i to za odrađeni broj sati u tom mjesecu, dok se primitci koje osiguranik ostvaruje temeljem radnog odnosa, a koji se ne mogu iskazati u satima rada, ne uračunavaju u osnovicu za naknadu plaće.

Pod prosječnim iznosom redovite mjesečne plaće podrazumijeva se iznos dobiven na način da se zbroj isplaćenih redovitih mjesečnih plaća podijeli s brojem sati rada za koje su isplaćene.

Na taj način se dobiva satnica koja se zatim, za svaki pojedini mjesec (ovisno o broju radnih dana u njemu), množi sa brojem sati koje bi osoba za vrijeme utvrđene privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, da je radno sposobna, radila.
Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se redovna mjesečna plaća te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost za rad) koja se isplaćuje na teret poslodavca.
S tim u vezi, radi se o „čistoj plaći“ obračunatoj za određeni kalendarski mjesec i isplaćenoj u tom (isplata u tekućem za tekući mjesec) ili u sljedećem mjesecu (isplata u mjesecu za prethodni mjesec).
Slijedom navedenog, plaćom se ne smatraju isplate izvršene osnovom eventualnih periodičnih obračuna plaće, regres za godišnji odmor, stimulacije, nagrade, bonusi i slično.

Osiguraniku samostalnom obvezniku plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za utvrđivanje osnovice za naknadu plaće uzima se mjesečna osnovica osiguranja propisna za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, umanjena za doprinos za mirovinsko osiguranje i porez, na koju su u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, plaćeni dospjeli doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje.
Ako osiguranik nije bio obvezno zdravstveno osiguran po istoj osnovici osiguranja šest mjeseci, za utvrđivanje osnovice za naknadu plaće uzima se prosječna osnovica osiguranja na koju je bio prijavljen u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće.
Ako osiguranik nije bio obvezno zdravstveno osiguran najmanje dva mjeseca, kao osnovica za naknadu uzima se najniža osnovica osiguranja.
Iznimno, kada se osnovica za naknadu plaće utvrđuje na osnovi više osnovice osiguranja izabrane odlukom osiguranika, tako izabrana osnovica osiguranja čini osnovicu za naknadu plaće ako je osiguranik na osnovi te osnovice bio obvezno zdravstveno osiguran najmanje šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće.
U protivnom, odnosno ako osiguranik nije najmanje šest mjeseci bio osiguran na višu osnovicu osiguranja, osnovicu za naknadu plaće čini mjesečna osnovica osiguranja propisana za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za osnovu osiguranja tog osiguranika.

Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a odnosno državnog proračuna u slučaju izolacije zbog pojave zaraze u okolini osiguranika osigurava se u visini propisanoj Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO) pod uvjetom da je prije nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće ostvaren staž osiguranja u HZZO-u na temelju radnog odnosa, obavljanja gospodarske djelatnosti ili obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja odnosno na temelju primanja naknade plaće nakon prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja djelatnosti osobnim radom ostvarene prema ZOZO-u od najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), ako posebnim propisom nije drukčije utvrđeno.

U prethodno osiguranje ubraja se i zdravstveno osiguranje ostvareno na temelju mandata zastupnika u Europskom parlamentu odnosno radnog odnosa u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Europske unije koje zapošljavaju dužnosnike i privremene ili ugovorne službenike radnog odnosa.

Osiguraniku koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, naknada plaće za sve vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad, pripada u iznosu 80% od proračunske osnovice (353,15 eura).

Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu plaće, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti niža od 80% proračunske osnovice (353,15 eura).
Najviši mjesečni iznos naknade za puno radno vrijeme, kada se isplaćuje na teret HZZO-a iznosi 225,5 % proračunske osnovice (995,45 eura).
Isto ograničenje je predviđeno i za naknadu plaće za vrijeme izolacije zbog pojave zaraze u okolini osiguranika koja se isplaćuje na teret državnog proračuna.
To se međutim ne odnosi naknadu plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta te na privremenu nesposobnost za rad zbog ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti, kada naknada plaće na teret HZZO-a iznosi 100% od osnovice za obračun naknade plaće bez navedenog limita.

Naknada plaće u iznosu 100 % od osnovice za naknadu plaće ostvaruje se:
• za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu
• za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porodom
• za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena
• za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta
• za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od sedam godina
• za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe
• dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini
• za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti.

Osiguraniku kojem nije isplaćena niti jedna plaća odnosno ako mu je isplaćena samo jedna plaća u propisanom šestomjesečnom razdoblju osnovicu za naknadu plaće čini plaća isplaćena do dana nastanka osiguranog slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće ili plaća pripadajuća prema ugovoru o radu, drugom ugovoru ili pojedinačnom aktu, s tim da tako utvrđena osnovica za naknadu plaće, kada se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava HZZO-a odnosno na teret sredstava državnog proračuna u slučaju pojave zaraze u okolini osiguranika, ne može biti viša od propisane najniže osnovice osiguranja koja služi za obračun i plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj, umanjene za doprinos iz osnovice i porez.