Kampanja “Stop radu na crno – stop neprijavljenom radu”
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava glavni je korisnik IPA 2012 Twinning projekta: „Jačanje politika i kapaciteta za smanjenje neprijavljenog rada (rada na crno)“ koji se provodi u suradnji s projektnim partnerima iz Republike Slovačke i Savezne Republike Njemačke. Glavni cilj projekta jest jačanje administrativnih kapaciteta Republike Hrvatske u borbi protiv rada na crno te stvaranje učinkovitog sustava politika, mjera i kontrolnih mehanizama.
Pojavni oblici neprijavljenog rada („rada na crno“) u Republici Hrvatskoj:
- obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, bez sklopljenog ugovora o radu i bez prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Poslodavac koji želi na zakonom propisani način zaposliti radnika dužan je s radnikom sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku (ili mu prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu) te ga najkasnije prije početka rada prijaviti na obvezno mirovinsko osiguranje, a na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od početka rada;
- rad na temelju različitih neimenovanih obvezno pravnih ugovora u slučajevima kada takav rad s obzirom na naravi vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos (prikrivanje radnog odnosa);
- neprijavljivanje radnika na odgovarajuće radno vrijeme, npr. radnik je prijavljen na 20 sata tjedno, a radi puno radno vrijeme 40 sati tjedno;
- nezakonito zapošljavanje državljanina treće zemlje (stranaca), tj. rad istog u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Bitno je naglasiti da poslodavac može zaposliti državljanina treće zemlje (stranaca) samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada. Ovo se odnosi i na državljane onih država članica europske unije koje na rad državljana Republike Hrvatske i članova njihovih obitelji primjenjuje nacionalne mjere.
- neisplatu povećane plaće radnicima i neuplaćivanje propisanih javnih davanja (poreza, prireza, doprinosa i dr.) na povećanu plaću za prekovremeni rad, rad noću, smjenski rad, rad nedjeljom i blagdanom ili drugim danom za koji je zakonom određeno da radnik ima pravo na povećanu plaću,
- isplaćivanje plaće ili dijela plaće „na ruke“, bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja. Dakle, za obavljeni rad poslodavac je dužan radniku isplatiti cijelu plaću na njegov račun te obračunati i uplatiti propisane doprinose te porez na dohodak i prirez porezu.
Upitnik za procjenu razine osviještenosti javnosti o problemu neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj
Nakon provedene medijske kampanje Stop radu na crno Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava pripremilo je Upitnik za procjenu razine osviještenosti javnosti o problemu neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj. Možete mu pristupiti na poveznici.
