Hrvatski pacijenti imaju sva zakonska prava na zdravstvenu zaštitu u EU
Predstavnici Ministarstva zdravlja (MZ) i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) održali su danas sastanak na kojem su proučeni zahtjevi Europske komisije (EK) za dostavom očitovanja o preuzimanju odredbi Direktive 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti. EK je svojim dopisom zatražila očitovanje o načinu na koji su pojedine mjere kojima se omogućava korištenje prekogranične zdravstvene zaštite u skladu s odredbama spomenute Direktive provedene u Republici Hrvatskoj. Nije točno da je EK prijetila Hrvatskoj bilo kakvim sankcijama kao što su to neki mediji pokušali insinuirati. Utvrđeno je da su odredbe Direktive u cijelosti prenesene u hrvatsko zakonodavstvo, te će o tome detaljno očitovanje od strane MZ biti upućeno EK, putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP). Odredbe Direktive detaljno su prenesene u hrvatsko zakonodavstvo, i to u Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu korištenja prekogranične zdravstvene zaštite te u Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept. Time je svim hrvatskim osiguranicima omogućeno da od 25.10.2013. godine zdravstvenu zaštitu koriste i u drugim državama članicama EU u skladu s odredbama Direktive. Hrvatski osiguranici mogu u drugoj državi članici EU koristiti neodgodivu zdravstvenu zaštitu i specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i kod privatnih pružatelja zdravstvenih usluga, a bez prethodnog odobrenja HZZO-a. Za određene vrste zdravstvene zaštite odobrenje HZZO-a je još uvijek potrebno (u slučajevima kada liječenje uključuje smještaj osigurane osobe u bolnici preko noći ili uporabu visokospecijalizirane i skupe medicinske infrastrukture ili medicinske opreme). Napominjemo da u skladu s odredbama Direktive, osiguranik cjelokupan trošak liječenja u drugoj državi EU podmiruje osobno zdravstvenoj ustanovi koju je sam izabrao. Po povratku u Hrvatsku može od HZZO-a ostvariti povrat troškova ali najviše u visini hrvatske cijene za istovrsnu uslugu. Ujedno ne ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza niti na popratne troškove. Moguće je da se s obzirom na sve navedeno za sada vrlo mali broj naših osiguranika odlučio na ovu opciju. HZZO također naglašava da liste čekanja u Hrvatskoj nisu predmet službene opomene Europske komisije, niti je Komisija naredila Vladi RH da se hrvatski pacijenti moraju slati na liječenje u EU zbog dugih lista čekanja u Hrvatskoj. Liste čekanja postoje u većini država članica EU, i u dosta zemalja su i duže nego kod nas. Štoviše, sukladno EU propisima i presudama Europskog suda, odobrenje liječenja u drugoj državi članici EU ne smije se vezati uz liste čekanja. Kao i u Hrvatskoj ni druge zemlje nisu imale velik broj prekograničnog pružanja zdravstvene zaštite dijelom radi barijere stranog jezika (kada se radi o zdravlju nije lako na stranom jeziku objasniti svoje tegobe i vjerovati da neće biti problema u komunikaciji), te zato što pacijenti ipak najviše vjeruju liječnicima u vlastitoj državi. Ovi razlozi najčešće se spominju na sastancima o prekograničnom pružanju zdravstvene zaštite na kojima su naši stručnjaci sudjelovali u institucijama EU.
