Rezultati ankete o zdravstvenom sustavu i HZZO-u u 2013. godini
Agencija Ipsos puls provela je ispitivanje javnog mnijenja o zdravstvenom sustavu i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) u 2013. godini. Rezultate ispitivanja je 6. ožujka medijima i javnosti predstavio ravnatelj HZZO-a prim. Siniša Varga.
Rezultati su pokazali da relativna većina građana zdravstvo ocjenjuje školskom trojkom (39%). Više ocjene dodjeljuje ih 38%, a niže 22% građana. Prosječna ocjena kvalitete zdravstva iznosi 3,2 dok je u prethodnom valu istraživanja bila 3,1, a taj porast od 0,1 posto je relativno najslabiji prema ostalim resorima. Zdravstvo nešto bolje ocjenjuju mlađe, ali i starije osobe te niže obrazovani. S druge strane nešto su kritičniji menadžeri i oni višeg obrazovanja.
Među mjerenim institucijama HZZO je pri vrhu, odmah iza MUP-a. Najviše građana rad HZZO-a ocjenjuje trojkom (40%). Više ocjene dodjeljuje njih 34%, dok niže ocjene dobiva od četvrtine građana. Prosječna ocjena iznosi 3,2 dok je Ministarstvo zdravlja ocijenjeno sa 3,0. Kao prednosti zdravstva građani izdvajaju kvalitetan liječnički kadar i odnos medicinskog osoblja prema pacijentima – primjetan je značajan rast zadovoljstva tim dvjema kategorijama u odnosu na 2012. godinu. Dostupnost i niska cijena su sljedeće na listi prednosti. Kao u 2012. godini građani su najčešće spontano kao najveći nedostatak navodili dugo čekanje. U odnosu na 2012. građani su više naglaska stavili na probleme vezane uz nedostatak novca, kritike na organizaciju sustava i zdravstvene politike i nedostatak opreme i infrastrukture. Liste za čekanje na dijagnostičke i specijalističke preglede su se također ponovno izdvojile kao prve među rangiranim problemima. Kada je u pitanju čekanje na preglede specijalista situacija je lošija nego u prošlom valu istraživanja jer je više građana to rangiralo kao veliki problem. Ipak, opća razina zadovoljstva primarnom zdravstvenom zaštitom u Hrvatskoj je i dalje zadovoljavajuća, gotovo 2/3 građana navodi kako je jako zadovoljna ili zadovoljna. Nisu zabilježene nikakve statistički značajne promjene u odnosu na prijašnji val istraživanja. Nezadovoljne su mlađe osobe, menadžeri, slobodne profesije i studenti. Razina zadovoljstva je viša među osobama koje imaju ugovoreno dopunsko zdravstveno osiguranje, te kod onih koji imaju češća iskustva s liječnicima. Razina zadovoljstva liječnikom obiteljske medicine je također jednako visoka kao i ranije i nema značajnih promjena. Čak 86% ispitanih je jako zadovoljno ili zadovoljno. Udio nezadovoljnih je 4%. Zadovoljnije su starije i niže obrazovane osobe, a najmanje su zadovoljni studenti. Češće su nezadovoljni i oni od kojih su liječnici tražili mito, te oni koji su doživjeli težu bolest u obitelji. Razina zadovoljstva stomatologom je nešto niža, ali i dalje visokih 68%, te također nema promjene. Nezadovoljnije su mlađe osobe, ispitanici iz primorske Hrvatske i studenti. Razina zadovoljstva liječenjem u bolnici je također 68% i porasla je za čak 7% u odnosu na 2012. godinu. Oko 6% ispitanih navodi kako su osobno bili spriječeni u obavljanju pretrage ili pregleda zbog štrajka, a njih 12% navodi kako je bio spriječen drugi član kućanstva. Veći postotak afirmativnih odgovora na spriječenost u obavljanju pretrage ili pregleda zbog štrajka je vidljiv u dobnoj skupini od 31 do 44 godine, te u regiji Zagreb i okolica i središnja Hrvatska. Oko petine građana je koristilo usluge privatnih liječnika. To su češće učinile žene, mlađe osobe, osobe iz Zagreba, Istre, Primorja i Dalmacije, osobe koje se bave slobodnom profesijom, te osobe viših primanja i višeg obrazovanja. Najčešće su odlazili na ultrazvučne i ginekološke preglede, te radiološke i laboratorijske pretrage. Velika većina bila je zadovoljna uslugama privatnih liječničkih ordinacija. Zadovoljstvo privatnim ordinacijama nadmašuje ono u javnim ordinacijama i to najviše u kategoriji odgovora „jako zadovoljni” uslugom. Veliki broj građana koristi dopunsko zdravstveno osiguranje - njih 84%. Građani koji još ne koriste dopunsko osiguranje su češće mlađi od 45. Samo 5% osiguranih građana navodi kako nisu osigurani preko HZZO-a. Dopunsko kod drugih osiguravatelja ugovaraju znatno više muškarci, u dobi između 31 i 44 godine, sa završenim fakultetom ili višom školom, a koji žive u Zagrebu i okolici i Lici i Banovini. Zadovoljstvo dopunskim zdravstvenim osiguranjem je visoko (87%), a najčešći uzrok nezadovoljstva je cijena. Ipak, najčešći razlog zbog kojeg ispitanici nisu ugovorili dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a nije cijena, nego građani smatraju kako ne idu često liječniku pa im nije niti potrebno, a dio njih priznaje kako je u pitanju lijenost i nemar. Građani relativno dobro poznaju koja im prava pripadaju ako ugovore dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a. Jedini aspekt koji je izrazito slabo poznat jest Dopunska lista lijekova, gdje samo 28% njih zna kako nisu oslobođeni participacije na lijekove s Dopunske liste. Oko 57% građana je upoznato s pravom na plaćeno liječenje u inozemstvu, a češće su upoznate žene i stariji ispitanici. Oko 27% građana smatra kako je HZZO taj koji odlučuje o pravu na liječenje u inozemstvu, dok njih 31% smatra kako o tome zajedno odlučuju HZZO i povjerenstvo liječnika. Oko 15% ispitanih navodi kako su u protekle tri godine ponudili neki oblik zahvalnosti liječniku, a njih 6% kako ih je netko od liječnika ili osoblja tražio mito. Više su nudili mito oni visokoobrazovani (viša škola/fakultet), s primanjima iznad 8.500 kuna, u statusu slobodnih profesija i studenata, iz gradova i to najviše u Dalmaciji, Zagrebu i okolici te Lici i Banovini. Zadovoljstvo radom HZZO-a je naraslo u odnosu na 2012. godinu i ima prosječnu ocjenu 3,2. Građani relativno dobro poznaju ovlasti HZZO-a, no postoje izuzetci: čak 3/4 građana smatra da je u ovlasti HZZO-a liječenje pacijenata. Također u velikoj mjeri smatraju da je HZZO nadležan za utvrđivanje uvjeta za odlazak u invalidsku mirovinu. Veći dio građana nije upoznat tko je ravnatelj HZZO-a. Izuzetno mali broj građana je samostalno znao imenovati ravnatelja, a njih 43% je potaknuto navelo da zna kako je Siniša Varga ravnatelj. Međutim ovo predstavlja rast u odnosu na 2012. godinu. Ocjena ravnatelja je ostala ista kao u 2012. godini te iznosi prosječnih 3,2. Kontakt s HZZO-om je imala polovina građana, a osobe koje su stupile u kontakt s službenicima HZZO-a su uglavnom zadovoljne ljubaznošću službenika i jasnoćom uputa. Sada je 68% zadovoljno ljubaznošću, što je rast od 7 % u odnosu na godinu ranije, dok je broj nezadovoljnih pao na 14%. Zadovoljstvo jasnoćom uputa je naraslo za 11% i sada je 68% što predstavlja dobar rast. Broj nezadovoljnih je pao sa 23 % na 15 %.
