Skoči na glavni sadržaj Skoči na pretragu

Languages

English English EN

Rodiljne i roditeljske potpore

Pregled sustava

Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora uređen je Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 152/22. – u daljnjem tekstu: ZRRP) radi zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja, ravnopravne podjele prava i obveza skrbi o djetetu između oba roditelja te usklađenosti obiteljskog i poslovnog života.

Provedba prava propisanih ZRRP-om stavljena je u nadležnost Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO), dok je nadzor nad provedbom ZRRP-a u nadležnosti tijela državne uprave nadležnog za demografiju, odnosno Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

U daljnjem tekstu sustav rodiljnih i roditeljskih potpora prikazan je kroz pojedinačno izložena prava, njihove kratke opise i sadržaj, specifičnosti i posebne uvjete čije ispunjenje je potrebno za priznavanje svakog pojedinačnog prava.

Također ističemo da sva prava propisana ZRRP-om mogu ostvariti odnosno zadržati samo osobe koje imaju važeći status u obveznom zdravstvenom osiguranju kod HZZO-a.

POSEBNO UPOZORENJE
Korisnik prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora dužan je svaku promjenu koja utječe na korištenje priznatog prava (gubitak statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, prestanak statusa zaposlenog odnosno samozaposlenog roditelja korisnika prava odnosno drugog roditelja i dr.) prijaviti HZZO-u u roku od osam dana od dana nastanka te okolnosti.

Korisnik prava koji ne postupi na opisani način, dužan je HZZO-u odnosno državnom proračunu nadoknaditi nastalu štetu i ostvareni nepripadni primitak, s pripadajućom kamatom u roku od osam dana od dana zaprimljene pisane obavijesti HZZO-a o utvrđenim okolnostima.

Izrazi koji se koriste u daljnjem tekstu, a koji imaju rodno značenje, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora korisnici ostvaruju na način, u opsegu, pod uvjetima i u rokovima propisanim ZRRP-om, ako ZRRP-om nije drukčije propisano.

Korisnik koji sukladno svom radnopravnom statusu u trenutku rođenja djeteta nije započeo i iskoristio prava prema ZRRP-u u rokovima propisanima za njihovo korištenje ne može potraživati vremenske i novčane potpore za neiskorišteno pravo.

Prava ne mogu istodobno koristiti oba roditelja za isto dijete odnosno jedan roditelj ne može istodobno koristiti više prava za jedno ili više djece, osim ako ZRRP-om nije drukčije propisano.

KORISNICI RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA
Rodiljne i roditeljske potpore ostvaruju majka i otac djeteta i druge osobe koje na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruju roditeljsku skrb, posvojitelj djeteta, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na svakodnevnu skrb, pod uvjetima i na način utvrđen ZRRP-om.

POSVOJITELJ pravo ostvaruje temeljem pravomoćnog rješenja o posvojenju te sukladno svom radnopravnom statusu koristi posvojiteljski dopust ili posvojiteljsku poštedu od rada kao nezaposlena osoba odnosno posvojiteljsku brigu o djetetu kao osoba izvan sustava rada. Za to vrijeme prima naknadu plaće odnosno novčanu naknadu ili novčanu pomoć zavisno koje od navedenih prava koristi.

SKRBNIK ili druga fizička osoba kojoj je rješenjem nadležnog tijela maloljetno dijete povjereno na svakodnevnu skrb ili koja ostvaruje roditeljsku skrb, također ostvaruje prava zavisno od svog radnopravnog statusa, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, da dijete s njom živi u zajedničkom kućanstvu te da biološki roditelj ta prava nije već prethodno iskoristio.

UDOMITELJ ima pravo samo na vremenske potpore, ne i novčane potpore, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju te da dijete s njim živi u zajedničkom kućanstvu.

Zaposleni i samozaposleni udomitelj ima pravo na udomiteljski dopust, o čemu će biti više rečeno u nastavku.

Znači, svi korisnici prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora potonja ostvaruju i koriste sukladno svom radnopravnom statusu i zavisno kojoj kategoriji korisnika pripadaju.

I. Zaposleni i samozaposleni korisnici

Zaposleni i samozaposleni korisnik je djetetov roditelj koji:

  1. na temelju zapošljavanja prema propisima o radu ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, što obuhvaća:
  • osobe u radnom odnosu, službenike i namještenike i s njima prema posebnom propisu izjednačene osobe zaposlene na državnom području Republike Hrvatske
  • osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na način kako je to određeno međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju i propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti

Zaposlenim roditeljem smatra se i roditelj koji je:

  • izabran ili imenovan na stalnu dužnost u tijelima državne vlasti ili u tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plaću i ako po toj osnovi ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja
  • član uprave odnosno izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator ili upravitelj zadruge, ako po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju
  • osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa odnosno koja se stručno osposobljava za rad uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja sukladno posebnom propisu, koja po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju
  • roditelj njegovatelj odnosno njegovatelj sukladno zakonu kojim se uređuje socijalna skrb, koji po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju
  • osoba koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata te po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju

2. na temelju samozapošljavanja ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, što obuhvaća:

  • osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti
  • osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost
  • osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurane po osnovi rada ili kao korisnici prava na mirovinu
  • osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, a nisu osigurane po osnovi rada ili kao korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju
  • službenike vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada

PRAVA ZAPOSLENIH I SAMOZAPOSLENIH RODITELJA su:
- rodiljni dopust
- očinski dopust
- roditeljski dopust
- rad s polovicom punog radnog vremena (tijekom rodiljnog i roditeljskog dopusta)
- rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta
- stanka za dojenje djeteta
- dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete (ostvaruje se kod poslodavca te naknada plaće tereti sredstva poslodavca)
- slobodan radni dan za prenatalni pregled (ostvaruje se u dogovoru s poslodavcem)
- dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju
- mirovanje radnog odnosa odnosno djelatnosti na temelju koje je korisnik stekao status osiguranika do treće godine života djeteta

1. Rodiljni dopust

Vremenska potpora

Rodiljni dopust zaposlena ili samozaposlena trudnica odnosno majka koristi 28. dana odnosno najranije 45. dana prije dana očekivanog poroda te isti traje do navršenih šest mjeseci djetetova života, od čega obvezni dio rodiljnog dopusta obuhvaća razdoblje od 28. dana prije dana očekivanog poroda do 70. dana nakon rođenja djeteta.

Dodatni rodiljni dopust stoga obuhvaća razdoblje od proteka obveznoga dijela rodiljnog dopusta do navršenih šest mjeseci djetetova života.

Novčana potpora

Tijekom korištenja rodiljnog dopusta, korisnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja (bez limita).

Specifičnosti i posebni uvjeti
Nakon 70. dana od rođenja djeteta (znači, nakon proteka obveznoga rodiljnog dopusta), majka djeteta može korištenje preostalog dijela rodiljnog dopusta (dodatni rodiljni dopust) u cijelosti ili djelomično prenijeti na oca djeteta.

Također, rodiljni dopust se uslijed preranog rođenja djeteta, u skladu s ocjenom nadležnog tijela vještačenja HZZO-a, donijetom nakon provedenog stručno-medicinskog vještačenja na osnovi medicinske dokumentacije, a temeljem rješenja u upravnom postupku, može produžiti za onoliko dana koliko je dijete prerano rođeno.

Pod prerano rođenim djetetom smatra se dijete rođeno prije navršenog 37. tjedna, odnosno 259. dana trudnoće.

BITNO
Zahtjev za ostvarivanje prava na produženje rodiljnog dopusta zbog prerano rođenog djeteta obvezno se podnosi najkasnije 30 dana prije isteka rodiljnog dopusta.
Dodatna specifičnost nalazi se u okolnosti da se rodiljni dopust, nakon proteka njegovog obveznoga dijela, može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena, s tim da ga u tome slučaju korisnik koristi nakon šestog mjeseca djetetova života u onolikom trajanju u kojem je to pravo korišteno do navršenih šest mjeseci djetetova života, a najduže do navršenih devet mjeseci života djeteta.

Rodiljni dopust ostvaruje se temeljem izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad kojeg izdaje izabrani doktor ginekolog te se o istom u pravilu ne donosi rješenje u upravnom postupku.

Kao posebni uvjet za ostvarivanjem prava na naknadu plaće tijekom rodiljnog dopusta u iznosu od 100% od osnovice za naknadu plaće, bez limita, javlja se uvjet staža osiguranja (na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada te primanja naknade plaće nakon prestanka tog rada ostvarene prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja), prema kojem osoba mora imati navedeni staž od šest mjeseci neprekidno odnosno devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.

Ako navedeni uvjet nije ispunjen, korisnik i dalje ima pravo na naknadu plaće tijekom rodiljnog dopusta, no naknada plaće tijekom istoga iznosi 125% proračunske osnovice odnosno 551,80 EUR/4.157,50 kuna.

2. Očinski dopust

Vremenska potpora

Zaposleni ili samozaposleni otac može koristi očinski dopust u razdoblju od dana rođenja djeteta pa sve do šestog mjeseca djetetova života u trajanju, ovisno o broju rođene djece, od:

  • deset radnih dana za jedno dijete
  • 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece.

RADNI DAN se pritom određuje prema radnikovom tjednom rasporedu ugovorenog radnog vremena tako da se u korištenju prava na očinski dopust radniku koji radi u punom radnom vremenu uzima kao da radnik svaki dan radi po osam sati.

Zaposleni ili samozaposleni otac ovo pravo koristi u neprekinutom trajanju i pod uvjetom da u isto vrijeme i za isto dijete ne koristi jedno od prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

Također, otac pravo koristi neovisno o radnopravnom statusu majke i neovisno da li ona koristi rodiljni dopust. No, ovo pravo je neprenosivo te ga isključivo koristi zaposleni odnosno samozaposleni otac djeteta.

Novčana potpora
Za vrijeme korištenja prava na očinski dopust naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja (bez limita), a isplaćuje se na teret sredstava državnog proračuna.

Specifičnosti i posebni uvjeti
Zahtjevu za priznavanjem prava je potrebno priložiti potvrdu o plaći (ispunjenu od strane poslodavca) kojom će se obuhvatiti plaće i naknade plaće isplaćene na teret poslodavca u relevantnom šetomjesečnom razdoblju koje prethodi mjesecu započinjanja traženog prava, podatak o broju tekućeg računa na koji će se primati isplata, kao i podatak (ime, prezime i OIB) o djetetu za kojeg se očinski dopust želi koristiti te potvrdu poslodavca o redovnom rasporedu radnog vremena s obzirom da je predmetno pravo vezano uz radne dane.

Pisana obavijest poslodavcu o namjeri korištenja prava
Zaposleni otac koji namjerava koristiti pravo na očinski dopust, obvezan je najmanje 15 dana prije dana očekivanog poroda, ako pravo namjerava koristiti od dana rođenja djeteta odnosno najmanje 15 dana prije namjere korištenja toga prava, pisano obavijestiti poslodavca o toj namjeri.

Pritom, od poslodavca se ne traži izdavanje pisane suglasnosti te isti ne može prolongirati korištenje očinskog dopusta, kao što je to slučaj s roditeljskim dopustom odnosno promjenom u načinu korištenja ostalih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

3. Roditeljski dopust

Pravo na roditeljski dopust je osobno pravo svake zaposlene i samozaposlene majke te zaposlenog i samozaposlenog oca pod uvjetom da je majka djeteta zaposlena ili samozaposlena osoba u trenutku rođenja djeteta.

Međutim, iznimno od navedenog zaposleni ili samozaposleni otac ima pravo na roditeljski dopust u slučaju da majka djeteta nije zaposlena ili samozaposlena osoba u trenutku rođenja djeteta pod uvjetom da nije koristila odnosno nije ispunjavala uvjete za korištenje prava na vremenske i novčane potpore kao nezaposlena majka odnosno majka izvan sustava rada.

Roditeljski dopust zaposleni i samozaposleni roditelji mogu koristiti pojedinačno, naizmjenično, ali i istodobno, sukladno osobnom dogovoru.

Vremenska potpora

Zaposleni ili samozaposleni roditelj nakon navršenih šest mjeseci života djeteta ima pravo na roditeljski dopust, koji može koristiti do osme godine života djeteta.

Pravo na roditeljski dopust je osobno pravo oba zaposlena ili samozaposlena roditelja, koje oni koriste u trajanju od osam (za prvo, drugo rođeno dijete) odnosno 30 mjeseci (za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete).

U pravilu oba roditelja koriste roditeljski dopust, svaki u trajanju od četiri ili 15 mjeseci (ovisno o broju rođene djece), no ako sukladno dogovoru, pravo na roditeljski dopust koristi samo jedan roditelj, isti koristi roditeljski dopust u trajanju od šest odnosno 28 mjeseci (svaki roditelj zadržava dva mjeseca roditeljskog dopusta koja ne može prenijeti na drugog roditelja).

Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust u cijelosti ili u njegovim dijelovima s time da ga može koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje 30 dana.

Također, u broj rođene djece, o kojem ovisi duljina trajanja prava na roditeljski dopust, uračunavaju se i mrtvorođena i umrla djeca, posvojena djeca, maloljetna djeca kojima je korisnik određen za skrbnika, maloljetna djeca kojima korisnik kao udomitelj pruža uslugu smještaja kao i djeca koja su odlukom nadležnog tijela povjerena korisniku na svakodnevnu skrb.

Ako dijete za koje zaposlenim ili samozaposlenim roditeljima pripada pravo na roditeljski dopust roditeljima nije isto po redu rođenja, svaki zaposleni ili samozaposleni roditelj koristi roditeljski dopust u polovici njegova propisanog trajanja prema redu rođenja djeteta.

Novčana potpora

Naknada plaće tijekom roditeljskog dopusta u trajanju od prvih šest mjeseci odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta isplaćuje se u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% od osnovice za naknadu plaće), ali ne može, za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5% proračunske osnovice mjesečno (995,45 EUR/7.500,13 kuna).

Pritom može iznositi manje ako 100% od osnovice za naknadu plaće iznosi manje od toga iznosa, s tim da nikako ne može iznositi manje od 70% proračunske osnovice (309,01 EUR/2.328,20 kuna).

U preostalom dijelu roditeljskog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete (nakon proteka tih prvih šest ako ga koristi samo jedan roditelj odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta ako ga koriste oba roditelja) naknada plaće iznosi 125% proračunske osnovice (551,80 EUR/4.157,50 kuna).

Naknada plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena iznosi 110% proračunske osnovice (485,58 EUR/3,658,60 kuna).

Specifičnosti i posebni uvjeti

Pravo na roditeljski dopust u pravilu koriste oba roditelja, kako je već rečeno, u jednakom trajanju, odnosno svaki roditelj koristi po četiri mjeseca odnosno 15 mjeseci, ovisno za koje se dijete roditeljski dopust koristi, s time da je dva mjeseca neprenosivo. Navedeno je vidljivo u situaciji, kada samo jedan od roditelja koristi roditeljski dopust, onda isti traje šest mjeseci odnosno 28 mjeseci.

U slučaju prijenosa prenosivoga dijela roditeljskog dopusta između roditelja, zahtjevu za priznavanjem prava na roditeljski dopust jednog roditelja obvezno se prilaže zajednička izjava o dogovorenom prijenosu dijela roditeljskog dopusta, vlastoručno potpisana od strane oba roditelja.

Također, svaki prekid, kao i ponovno uspostavljanje prava na roditeljski dopust, mora biti za svaki zasebni slučaj prekida odnosno ponovnog uspostavljanja, kao i za svakog korisnika, popraćen provođenjem upravnog postupka i donošenjem rješenja.

I u okviru odlučivanja o pravu na roditeljski dopust pazi se na ispunjenje uvjeta staža osiguranja, koji je opisan pod rodiljnim dopustom.

Također, postoji i mogućnost korištenja ovoga prava kao prava na rad s polovicom punoga radnog vremena, pri čemu se trajanje neiskorištenog roditeljskog dopusta udvostručuje.

Pisana obavijest poslodavcu o namjeri korištenja prava
Zaposleni roditelj koji namjerava započeti korištenje prava na roditeljski dopust, a koji se ne nastavlja koristiti neposredno nakon korištenja rodiljnog dopusta ili koji u tijeku korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora namjerava mijenjati način korištenja prava, obvezan je najmanje 30 dana prije početka korištenja roditeljskog dopusta odnosno nastanka promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri.

Na pisanu obavijest poslodavac je obvezan u roku od osam dana od dana zaprimanja obavijesti izdati pisanu suglasnost o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, a koju zaposleni roditelj prilaže uz zahtjev za rješavanje o pripadajućem pravu.

Ako poslodavac ne postupi u skladu s navedenim i ne izda pisanu suglasnost, HZZO će zaposlenom roditelju donijeti rješenje kojim mu priznaje pravo s odgodom početka korištenja od 30 dana u odnosu na dan koji je zaposleni roditelj naznačio u obavijesti poslodavcu.

4. Pravo na rad s polovicom punog vremena radi pojačane njege djeteta

Nakon što je u cijelosti iskorišten roditeljski dopust, jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja, na prijedlog izabranog doktora zdravstvene zaštite predškolske djece ili obiteljske (opće) medicine djeteta, a prema nalazu i ocjeni nadležnog tijela vještačenja HZZO-a, ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ako je djetetu zbog njegova zdravlja i razvoja potrebna pojačana briga i njega, a ne radi se o djetetu s teškoćama u razvoju.

Vremenska potpora

Pravo se može koristiti najduže do treće godine života djeteta, a potrebu pojačane brige i njege djeteta te dužinu trajanja utvrđuje nadležno tijelo vještačenja HZZO-a.

Pravo se stječe na dan izvršnosti rješenja o priznatom pravu koje donosi HZZO.

Novčana potpora

Za vrijeme korištenja prava, korisnik ima pravo na novčanu naknadu u visini od 125% proračunske osnovice mjesečno za puno radno vrijeme (551,80 EUR/4.157,50 kuna).

Specifičnosti i posebni uvjeti
Odlučivanje o priznavanju predmetnog prava zasniva se na stručno-medicinskom vještačenju nadležnog tijela vještačenja HZZO-a, temeljem medicinske dokumentacije djeteta te nalaza izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite djeteta.

Pravo može ostvariti samo jedan od roditelja pod uvjetom da oba roditelja imaju status zaposlenog i samozaposlenog roditelja s punim radnim vremenom odnosno zaposleni i samozaposleni roditelj koji se sam brine o djetetu i njeguje ga odnosno pod uvjetom da drugi roditelj koji nema status zaposlene i samozaposlene osobe nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružiti pojačanu brigu i njegu djetetu što utvrđuje nadležno tijelo vještačenja HZZO-a.

5. Dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju

Vremenska potpora

Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života, uz uvjet da su oba roditelja zaposlene ili samozaposlene osobe.

Teškoće u razvoju djeteta zbog kojih dijete ne može izvoditi aktivnosti primjerene dobi te je ovisno o pomoći druge osobe utvrđuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te utvrđuje dužinu trajanja prava odnosno rok za provođenje kontrolnog vještačenja djeteta korisnika.

Pravo se stječe na dan izvršnosti rješenja o priznatom pravu koje donosi HZZO.

Iznimno od navedenog, kada zaposleni ili samozaposleni roditelj u trenutku podnošenja zahtjeva za priznavanje ovoga prava koristi roditeljski dopust, ono se stječe sa sljedećim danom nakon korištenja prava na roditeljski dopust.

Pravo zaposleni i samozaposleni roditelj može nastaviti koristiti još najduže 60 dana od dana prestanka statusa drugog roditelja kao zaposlene ili samozaposlene osobe.

Novčana potpora

Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života ili produženog korištenja prava u trajanju do 60 dana ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 125 % proračunske osnovice mjesečno (551,80 EUR/4.157,50 kuna).

Specifičnosti i posebni uvjeti

Pravo na dopust može koristiti samo jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja prema međusobnom dogovoru ili po odluci nadležnog suda.

Pravo može ostvariti samo jedan od roditelja pod uvjetom da oba roditelja imaju status zaposlenog i samozaposlenog roditelja s punim radnim vremenom odnosno zaposleni i samozaposleni roditelj koji se sam brine o djetetu i njeguje ga odnosno pod uvjetom da drugi roditelj koji nema status zaposlene i samozaposlene osobe nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati odgovarajuću njegu djetetu s teškoćama u razvoju što utvrđuje nadležno tijelo vještačenja HZZO-a.

Zaposleni ili samozaposleni roditelji djeteta s teškoćama u razvoju mogu se pravima na dopust odnosno rad s polovicom punog radnog vremena koristiti naizmjenično ili naizmjenično koristiti jedno i drugo pravo za vrijeme dok su ispunjeni uvjeti za njihovo korištenje sukladno ZRRP-u, s tim da pojedino pravo svaki od roditelja može koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje tri mjeseca.

Također, pri započinjanju korištenja prava, kao i tijekom korištenja prava provjerava se činjenica zaposlenosti odnosno samozaposlenosti oba roditelja.

Pritom, korisnik dopusta radi njege djeteta s teškoćama u razvoju dužan je svaku promjenu koja utječe na korištenje priznatog prava (gubitak statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, prestanak statusa zaposlenog odnosno samozaposlenog roditelja korisnika prava odnosno drugog roditelja, stjecanje prava na dopust jednog od roditelja za drugo dijete, stjecanje statusa roditelja njegovatelja za dijete za koje se koristi dopust i dr.) u roku od osam dana od dana nastanka te okolnosti prijaviti HZZO-u.

Ako isti ne postupi na opisani način, dužan je državnom proračunu nadoknaditi nastalu štetu i ostvareni nepripadni primitak, s pripadajućom kamatom u roku od osam dana od dana zaprimljene pisane obavijesti HZZO-a o utvrđenim okolnostima.

Pravo ne može se ostvariti ako jedan od roditelja djeteta već koristi to pravo za drugo dijete ili ako jedan od roditelja djeteta, prema zakonu kojim se uređuje socijalna skrb, za to dijete ima priznat status roditelja njegovatelja, osim ako na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, kojim je utvrđeno da roditelj koji koristi pravo za drugo dijete nije u mogućnosti pružati odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog težine njihova mentalnog ili tjelesnog oštećenja odnosno teže psihičke bolesti.

Pravo ne može ostvariti roditelj odnosno prestaje mu to pravo za vrijeme dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi socijalne skrbi odnosno ako je dijete smješteno u odgojno-obrazovnoj ustanovi svakodnevno duže od osam sati.

Iznimno, zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju koji sam živi s djetetom, a koji je obvezan raditi drugu smjenu, ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, odnosno ne prestaje mu to pravo, iako dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstvenoj ustanovi ili odgojno-obrazovnoj ustanovi svakodnevno duže od osam sati.

6. Pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju

Vremenska potpora

Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, kao i nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene osme godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, uz uvjet da su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena.

Teškoće u razvoju djeteta zbog kojih dijete ne može izvoditi aktivnosti primjerene dobi te je ovisno o pomoći druge osobe utvrđuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te utvrđuje dužinu trajanja prava odnosno rok za provođenje kontrolnog vještačenja djeteta korisnika.

Pravo se stječe na dan izvršnosti rješenja o priznatom pravu koje donosi HZZO.

Iznimno od navedenog, kada zaposleni ili samozaposleni roditelj u trenutku podnošenja zahtjeva za priznavanje ovoga prava koristi roditeljski dopust, ono se stječe sa sljedećim danom nakon korištenja prava na roditeljski dopust.

Pravo zaposleni i samozaposleni roditelj može nastaviti koristiti još najduže 60 dana od dana prestanka statusa drugog roditelja kao zaposlene ili samozaposlene osobe.

Novčana potpora

Zaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ima pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunate i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći.

Samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ima pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini 50% od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja odnosno 50% od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja ovoga prava, prema podacima Ministarstva financija, Porezne uprave.

Specifičnosti i posebni uvjeti

Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju može koristiti samo jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja prema međusobnom dogovoru ili po odluci nadležnog suda.

Pravo može ostvariti samo jedan od roditelja pod uvjetom da oba roditelja imaju status zaposlenog i samozaposlenog roditelja s punim radnim vremenom odnosno zaposleni i samozaposleni roditelj koji se sam brine o djetetu i njeguje ga odnosno pod uvjetom da drugi roditelj koji nema status zaposlene i samozaposlene osobe nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati odgovarajuću njegu djetetu s teškoćama u razvoju što utvrđuje nadležno tijelo vještačenja HZZO-a.

Zaposleni ili samozaposleni roditelji djeteta s teškoćama u razvoju mogu se pravima na dopust odnosno rad s polovicom punog radnog vremena koristiti naizmjenično ili naizmjenično koristiti jedno i drugo pravo za vrijeme dok su ispunjeni uvjeti za njihovo korištenje sukladno ZRRP-u, s tim da pojedino pravo svaki od roditelja može koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje tri mjeseca.

Također, pri započinjanju korištenja prava, kao i tijekom korištenja prava provjerava se činjenica zaposlenosti odnosno samozaposlenosti oba roditelja.

Pritom, korisnik dopusta radi njege djeteta s teškoćama u razvoju dužan je svaku promjenu koja utječe na korištenje priznatog prava (gubitak statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, prestanak statusa zaposlenog odnosno samozaposlenog roditelja korisnika prava odnosno drugog roditelja, stjecanje prava na dopust jednog od roditelja za drugo dijete, stjecanje statusa roditelja njegovatelja za dijete za koje se koristi dopust i dr.) u roku od osam dana od dana nastanka te okolnosti prijaviti HZZO-u.

Ako isti ne postupi na opisani način, dužan je državnom proračunu nadoknaditi nastalu štetu i ostvareni nepripadni primitak, s pripadajućom kamatom u roku od osam dana od dana zaprimljene pisane obavijesti HZZO-a o utvrđenim okolnostima.
Isto tako, provjerava se ispunjenje uvjeta staža osiguranja (koji je opisan pod rodiljnim dopustom) te ako isti nije ispunjen novčana naknada iznosi 551,80 EUR/4.157,50 kuna, odnosno 125% proračunske osnovice.

Nadalje, kod korisnika prava na rad s polovicom punog radnog vremena može nastupiti privremena nesposobnost ili spriječenost za rad ili oni mogu koristiti godišnji odmor kao jedno od prava iz radnog odnosa. Tada korisnik, neovisno da li su privremena nesposobnost za rad odnosno godišnji odmor trajali cijeli mjesec ili samo dio mjeseca, ostvaruje novčanu naknadu u istom iznosu kao i u mjesecu koji je prethodio, ako je to za njega povoljnije.

Pravo se ne može ostvariti ako jedan od roditelja djeteta već koristi to pravo za drugo dijete ili ako jedan od roditelja djeteta, prema zakonu kojim se uređuje socijalna skrb, za to dijete ima priznat status roditelja njegovatelja, osim ako na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, kojim je utvrđeno da roditelj koji koristi pravo za drugo dijete nije u mogućnosti pružati odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog težine njihova mentalnog ili tjelesnog oštećenja odnosno teže psihičke bolesti.

Pravo ne može ostvariti roditelj odnosno prestaje mu to pravo za vrijeme dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi socijalne skrbi odnosno ako je dijete smješteno u odgojno-obrazovnoj ustanovi svakodnevno duže od osam sati. Iznimno, zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju koji sam živi s djetetom, a koji je obvezan raditi drugu smjenu, ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, odnosno ne prestaje mu to pravo, iako dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstvenoj ustanovi ili odgojno-obrazovnoj ustanovi svakodnevno duže od osam sati.

7. Stanka za dojenje

Vremenska potpora

Radnica ili samozaposlena majka koja doji dijete, tijekom rada u punom radnom vremenu, ima pravo na stanku za dojenje djeteta u trajanju od dva sata dnevno, neovisno od toga koristi li zaposleni ili samozaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete jedno od prava propisanih ZRRP-om.

Pravo se može koristiti jednokratno ili dva puta u tijeku dana u trajanju od po sat vremena, i to do navršene prve godine života djeteta.

Novčana potpora

Radnica koja doji dijete za vrijeme korištenja stanke ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 100% proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava odnosna naknada.

Specifičnosti i posebni uvjeti

Zaposlena ili samozaposlena majka koja namjerava koristiti stanku za dojenje obvezna je o svojoj namjeri obavijestiti poslodavca i podnijeti zahtjev nadležnoj ustrojbenoj jedinici HZZO-a najmanje 15 dana prije dana početka korištenja toga prava.

Na temelju pisanog zahtjeva majke, potvrde izabranog doktora zdravstvene zaštite predškolske djece ili obiteljske (opće) medicine djeteta iz obveznoga zdravstvenog osiguranja da radnica doji dijete i potvrde poslodavca da radnica radi u punom radnom vremenu, HZZO donosi rješenje o pravu na stanku.

Tijekom korištenja prava na stanku zaposlena ili samozaposlena majka koja doji dijete obvezna je svaka dva mjeseca dostaviti HZZO-u novu potvrdu izabranog doktora da doji dijete.

8. Posvojiteljski dopust

Vremenska potpora

Pravo na posvojiteljski dopust zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj stječe na dan pravomoćnosti rješenja o posvojenju. Zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj ostvaruje posvojiteljski dopust u trajanju od šest mjeseci za dijete do 18 godina života.

Za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog posvojitelja ili samozaposlenog posvojitelja ili djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljski dopust produžuje se za 60 dana.

Po iskorištenju posvojiteljskog dopusta zaposleni ili samozaposleni posvojitelj za posvojenika do njegove osme godine života ima pravo na roditeljski dopust i sva druga prava zaposlenog roditelja i samozaposlenog roditelja pod uvjetima i u trajanju propisanom ZRRP-om.

Novčana potpora

Tijekom posvojiteljskog dopusta naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće (bez limita), a za vrijeme roditeljskog dopusta limitirana je na 225,5% proračunske osnovice (995,45 EUR/7.500,13 kuna), odnosno iznosi 125% proračunske osnovice (551,80 EUR/4.157,50kuna) (u skladu s odredbama o roditeljskom dopustu kako je ranije izloženo).

DOPUST DRUGOG POSVOJITELJA

Zaposleni i samozaposleni posvojitelj ima pravo na dopust drugog posvojitelja do isteka šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o posvojenju u neprekidnom trajanju od:
- deset radnih dana u slučaju posvojenja jednog djeteta
- 15 radnih dana u slučaju posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja ili posvojenja djeteta s teškoćama u razvoju.

To pravo korisnik može koristiti neovisno o radnopravnom statusu posvojitelja s kojim ima zajednički posvojeno dijete te pod uvjetom da u isto vrijeme ne koristi jedno od prava propisanih ZRRP-om.

Naknada plaće tijekom dopusta drugog posvojitelja iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće, bez propisanog limita.

9. Dopust za slučaj smrti djeteta

Vremenska potpora

Ako zaposlena ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete prije nego što je započela koristiti rodiljni dopust ili ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski dopust, ima pravo na rodiljni dopust odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na rodiljni odnosno roditeljski dopust još tri mjeseca računajući od idućeg dana od dana rođenja mrtvog djeteta odnosno od dana smrti djeteta.

Zaposleni ili samozaposleni otac koji u slučaju rođenja mrtvog djeteta nije započeo koristiti očinski dopust ili ako dijete umre prije nego što je protekao očinski dopust, ima pravo na očinski dopust odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na očinski dopust u preostalog trajanju.

Novčana potpora

Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta ima pravo na naknadu plaće koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće, koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 225% proračunske osnovice mjesečno (995,45 EUR/7.500,13 kuna).

Iznimno od navedenoga, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili očinski dopust, zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće, bez limita.

U slučaju smrti djeteta za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za blizance, treće ili svako sljedeće dijete nakon isteka šest mjeseci odnosno osam mjeseci ako ga koriste oba roditelja, samozaposleni ili zaposleni roditelj ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 125% proračunske osnovice (551,80 EUR /4.157,50 kuna).

II. Korisnici koji ostvaruju drugi dohodak, poljoprivrednici izvan sustava poreza na dobit ili dohodak, nezaposleni korisnici

1. Rodiljna i roditeljska pošteda od rada

Vremenska potpora

Rodiljnu poštedu od rada obvezno od rođenja djeteta do 70. dana od dana rođenja djeteta koristi majka djeteta te istu ima pravo koristiti do navršenog šestog mjeseca života djeteta, u neprekinutom trajanju.

Po isteku prava na rodiljnu poštedu od rada korisnik ima pravo na roditeljsku poštedu od rada u trajanju do navršene prve godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno u trajanju do navršene treće godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete.

Novčana potpora

Korisnik za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ima pravo na novčanu naknadu u iznosu 70% proračunske osnovice mjesečno (309,01 EUR/2.328,20 kuna).

Specifičnosti i posebni uvjeti

Korisnik ostvaruje predmetno pravo pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:

  1. da je hrvatski državljanin ili stranac s odobrenim stalnim boravkom odnosno dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj,
  2. da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak odnosno dugotrajno boravište u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje tri godine,
  3. da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju,
  4. da se vodi u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine koje prethode danu rođenja djeteta ili da se u evidenciju nezaposlenih osoba prijavio:
    • u roku od 90 dana od dana završetka redovitog školovanja ili studija ili 30 dana od dana završnog ispita
    • u roku od 30 dana od dana prekida redovitog školovanja ili studija
    • u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, službe ili obavljanja samostalne djelatnosti ili primanja novčane naknade zbog privremene nesposobnosti za rad, ako dan prestanka tih okolnosti ima najmanje šest mjeseci neprekidnoga radnog staža.

Smatra se tim da se smatra se da nezaposleni roditelj ispunjava posljednje navedeni uvjet ako je do prestanka njegova vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje došlo:

  • radi ostvarenog primitka prema propisima o porezu na dohodak, na koji se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema propisima kojima se uređuje obveza plaćanja doprinosa
  • radi korištenja prava iz ZRRP-a

Korisnicima rodiljne i roditeljske poštede od rada koji izgube status u obveznom zdravstvenom osiguranju prestaje korištenje prava prema ZRRP-u, a može se ponovno uspostaviti nakon stjecanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju ako nisu istekli rokovi za korištenje prava propisani ZRRP-om odnosno ako nije došlo do promjene u statusu korisnika koja onemogućuje nastavak korištenja prekinutog prava, a pravo se priznaje danom podnošenja zahtjeva.

VAŽNO!

Nezaposlenoj majci koja zahtjev za korištenje predmetnog prava podnese HZZO-u u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta, predmetno pravo pripada od dana rođenja djeteta.

Ako nezaposlena majka propusti navedeni rok, ali ipak podnese zahtjev u roku od 120 dana od dana rođenja djeteta, pripada joj pravo od dana podnošenja zahtjeva.

Nakon proteka roka od 120 dana od rođenja djeteta, predmetno pravo se više ne može ostvariti.

Specifičnosti prijenosa prava na oca djeteta

Majka djeteta, korisnica prava na rodiljnu poštedu od rada, nakon isteka 70. dana od poroda može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku poštedu od rada te prenijeti na oca djeteta pravo na korištenje preostalog dijela neiskorištenog prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, koji to pravo nastavlja koristiti sukladno svom radnopravnom statusu.

Pritom se zahtjev za prijenos prava na oca djeteta podnosi zajedno sa zahtjevom za prekid korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada kojem se prilaže zahtjev oca djeteta za nastavak korištenja neiskorištenog prava.

Majka – korisnica rodiljne i roditeljske poštede od rada koja je prekinula pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada radi zaposlenja ili samozaposlenja, pod uvjetom da nije pravo prenijela na oca djeteta, može započeti ili nastaviti koristiti preostali neiskorišteni dio roditeljske poštede od rada kao zaposlena ili samozaposlena majka pod uvjetima iz ZRRP-a ako je provela na radu neprekidno šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištenog prava.

Majka koja na radu nije provela najmanje šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske poštede od rada zbog toga što joj je prestao radni odnos ili je prestala obavljati djelatnost osobnim radom, ima pravo nastaviti korištenje preostalog neiskorištenog dijela prava na roditeljsku poštedu od rada, kao nezaposleni roditelj odnosno roditelj izvan sustava rada ako ispunjava uvjete propisane ZRRP-om te pod uvjetom da pravo nije prenijela na oca djeteta.

2. Posvojiteljska pošteda od rada

Vremenska potpora

Osoba koja ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba i koja je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postala posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako na dan pravomoćnosti rješenja o posvojenju ispunjava uvjete za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada, i to u neprekidnom trajanju od 12 mjeseci.

Za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji ili posvojenja djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljska pošteda od rada produžuje se za 60 dana.

Novčana potpora

Tijekom korištenja predmetnog prava, korisnik ostvaruje pravo na novčanu naknadu u iznosu od 70% proračunske osnovice mjesečno (309,01 EUR/2.328,20 kuna).

Specifičnosti i posebni uvjeti

Posvojitelj - korisnik posvojiteljske poštede od rada može, radi zaposlenja ili samozaposlenja, prekinuti korištenje prava ili to pravo prenijeti na supružnika koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta koji to pravo nastavlja koristiti sukladno njegovu radnopravnom statusu.

U tom slučaju, zahtjev za prijenos prava na supružnika koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta podnosi se zajedno sa zahtjevom za prekid korištenja prava na posvojiteljsku poštedu od rada kojem se prilaže zahtjev supružnika za nastavak korištenja preostalog neiskorištenog prava.

Posvojitelj, koji je radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuo korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada, pod uvjetom da nije pravo prenio na supružnika, može započeti ili nastaviti koristiti preostali neiskorišteni dio posvojiteljske poštede od rada kao zaposleni ili samozaposleni posvojitelj pod uvjetima iz ZRRP-a ako je proveo na radu neprekidno šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištenog prava.

Ako isti nije na radu proveo najmanje šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene posvojiteljske poštede od rada zbog toga što mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost osobnim radom, ima pravo nastaviti koristiti preostali dio prava na posvojiteljsku poštedu od rada, ako i dalje ispunjava uvjete propisane ZRRP-om te pod uvjetom da pravo nije prenio na supružnika.

3. Pošteda za slučaj smrti djeteta

Vremenska potpora

Korisniku kojem je tijekom korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada umrlo dijete novčana naknada nastavit će se isplaćivati još tri mjeseca počevši od idućeg dana od dana smrti djeteta.

Novčana potpora

Novčana naknada iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno (309,01 EUR/2.328,20 kuna).

III. Korisnici izvan sustava rada

(korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju, korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, osoba nesposobna za rad, redovni učenik, redovni student…i sve druge osigurane osobe HZZO-a koje pravo ne mogu ostvariti kao zaposleni ili samozaposleni roditelj, po osnovi drugog dohotka, kao nezaposleni roditelj, poljoprivrednik i dr.)

1. Rodiljna i roditeljska briga o djetetu

Vremenska potpora

Pod rodiljnom brigom o djetetu podrazumijeva se razdoblje od rođenja djeteta do navršenoga šestog mjeseca života djeteta, a pod roditeljskom brigom razdoblje od šestog mjeseca do navršene prve godine života djeteta, za prvo i drugo rođeno dijete ili do navršene treće godine života djeteta kod rođenja blizanaca, trećeg i svakoga sljedećeg djeteta.

Novčana potpora

Majka izvan sustava rada ima pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu, a koja iznosi 70% proračunske osnovice (309,01 EUR/2.328,20 kuna).

Specifičnosti i posebni uvjeti

Majka izvan sustava rada može ostvariti pravo s osnove rodiljne i roditeljske brige o djetetu pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:

  • da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom odnosno dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj
  • da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak odnosno dugotrajno boravište u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje 5 godina
  • da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju

Korisnicima rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu koji izgube status u obveznom zdravstvenom osiguranju prestaje korištenje prava, a isto se može ponovno uspostaviti nakon stjecanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju ako nisu istekli rokovi za korištenje prava propisani ZRRP-om odnosno ako nije došlo do promjene u statusu korisnika koja onemogućuje nastavak korištenja prekinutog prava, a pravo se priznaje danom podnošenja zahtjeva.

VAŽNO!

Majci izvan sustava rada koja zahtjev za korištenje predmetnog prava podnese HZZO-u u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta, pravo pripada od dana rođenja djeteta.

Ako majka izvan sustava rada propusti navedeni rok, ali ipak podnese zahtjev u roku od 120 dana od rođenja djeteta, pripada joj pravo od dana podnošenja zahtjeva.

Nakon proteka roka od 120 dana od rođenja djeteta, predmetno pravo se više ne može ostvariti.

Prijenos prava na oca djeteta

Majka izvan sustava rada nakon isteka 70. dana od dana rođenja djeteta može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku brigu o djetetu te prenijeti na oca djeteta pravo na korištenje preostalog dijela neiskorištenog prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu, koji to pravo nastavlja koristiti sukladno njegovu radnopravnom statusu.

Tada se zahtjev za prijenos prava na oca djeteta podnosi zajedno sa zahtjevom za prekid korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu kojem se prilaže i zahtjev oca djeteta za nastavak korištenja neiskorištenog prava.

Majka izvan sustava rada koja je prekinula pravo na rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu radi zaposlenja ili samozaposlenja, pod uvjetom da nije pravo prenijela na oca djeteta, može započeti ili nastaviti koristiti preostali neiskorišteni dio roditeljske brige o novorođenom djetetu kao zaposlena ili samozaposlena majka pod uvjetima iz ZRRP-a ako je provela na radu neprekidno šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištenog prava.

Ako nije provela najmanje šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske brige o novorođenom djetetu zbog toga što joj je prestao radni odnos ili je prestala obavljati djelatnost osobnim radom, ima pravo nastaviti korištenje preostalog neiskorištenog dijela prava na roditeljsku brigu o novorođenom djetetu, ako i dalje ispunjava uvjete iz ZRRP-a te pod uvjetom da pravo nije prenijela na oca djeteta.

2. Posvojiteljska briga o djetetu

Osoba izvan sustava rada koja je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postala posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu ima pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu, i to u trajanju od 12 mjeseci.

Za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji te posvojenja djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljska briga o djetetu produžuje se za 60 dana.

Novčana potpora

Tijekom korištenja predmetnog prava, korisnik ostvaruje pravo na novčanu naknadu u iznosu od 70% proračunske osnovice mjesečno (309,01 EUR/2.328,20 kuna).

Specifičnosti i posebni uvjeti

Posvojitelj - korisnik posvojiteljske brige o djetetu može, radi zaposlenja ili samozaposlenja, prekinuti korištenje prava ili to pravo prenijeti na supružnika koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta koji to pravo nastavlja koristiti sukladno njegovu radnopravnom statusu.

U tom slučaju, zahtjev za prijenos prava na supružnika koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta podnosi se zajedno sa zahtjevom za prekid korištenja prava na posvojiteljsku brigu o djetetu kojem prilaže zahtjev supružnika za nastavak korištenja preostalog neiskorištenog prava.

Posvojitelj, koji je radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuo korištenje prava na posvojiteljsku brigu o djetetu, pod uvjetom da nije pravo prenio na supružnika, može započeti ili nastaviti koristiti preostali neiskorišteni dio posvojiteljske brige o djetetu kao zaposleni ili samozaposleni posvojitelj pod uvjetima iz ZRRP-a ako je proveo na radu neprekidno šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištenog prava.

Ako isti nije na radu proveo najmanje šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene posvojiteljske brige o djetetu zbog toga što mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost osobnim radom, ima pravo nastaviti koristiti preostali dio prava na posvojiteljsku brige o djetetu, ako i dalje ispunjava uvjete propisane ZRRP-om te pod uvjetom da pravo nije prenio na supružnika.

3. Briga za slučaj smrti djeteta

Vremenska potpora

Korisniku kojem je tijekom korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu umrlo dijete novčana naknada nastavit će se isplaćivati još tri mjeseca počevši od idućeg dana od dana smrti djeteta.

Novčana potpora

Novčana naknada iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno (309,01 EUR/2.328,20 kuna).

PRAVA UDOMITELJA
Udomitelj djeteta, pod uvjetom da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo na pripadajuće vremenske potpore, ako ZRRP-om nije drukčije propisano.

Opseg prava udomitelja ovisi o radnopravnom statusu korisnika prava i životnoj dobi udomljenog djeteta.

UDOMITELJSKI DOPUST ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG UDOMITELJA
Zaposleni i samozaposleni udomitelj ima pravo na udomiteljski dopust u neprekidnom trajanju od šest mjeseci za dijete do sedme godine života, a koji se u slučaju istodobnog smještaja dvoje ili više djece ili djeteta s teškoćama u razvoju produžuje se za 60 dana.

Pravo na udomiteljski dopust zaposleni ili samozaposleni udomitelj stječe na dan izvršnosti rješenja o priznavanju prava na smještaj djeteta, a može ga započeti koristiti od dana koji sam odredi u zahtjevu za korištenje prava.

IV. Jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete

Novčana potpora

Jednokratna novčana potpora iznosi 70% proračunske osnovice (309,01 EUR/2.328,20 kuna).

Uvjeti

Korisnik - zaposleni ili samozaposleni roditelj, korisnik koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednik izvan sustava poreza na dobit ili dohodak, nezaposleni korisnik može ostvariti pravo na jednokratnu novčanu potporu pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:

  • da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom odnosno dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje 12 mjeseci
  • da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju

Korisnik - roditelj izvan sustava rada može ostvariti pravo na jednokratnu novčanu potporu pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:

  • da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom odnosno dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje pet godina
  • da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju

Dodatni uvjet, određen za sve korisnike je da je dijete radi čijeg rođenja se traži predmetno pravo:

  • upisano u maticu rođenih
  • prijavljeno kao član njihovog kućanstva
  • zdravstveno osigurano prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju

Pravo na novčanu potporu, pod navedenim uvjetima ima i korisnik za posvojeno dijete ako novčana potpora za to dijete nije ranije isplaćena drugom korisniku

Podijeli

Tagovi