Skoči na glavni sadržaj Skoči na pretragu

Languages

English English EN

Naknada plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad

  • > aria-hidden=
    Kako se izračunava naknada plaće?

    Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu plaće, a koju čini prosječan iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.
    Pod prosječnim iznosom plaće podrazumijeva se iznos dobiven na način da se zbroj isplaćenih plaća podijeli s brojem sati rada za koje su iste isplaćene. Na taj način se dobiva satnica koja se zatim, za svaki pojedini mjesec (ovisno o broju radnih dana u njemu) množi sa brojem sati, koje bi osoba za vrijeme utvrđene privremene nesposobnosti za rad, da je radno sposobna, radila.
    Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se redovna mjesečna plaća osiguranika/ice utvrđena u skladu s odredbama propisa o radu, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost za rad) kada se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen.
    S tim u vezi, radi se o „čistoj plaći“ obračunatoj za određeni kalendarski mjesec i isplaćenoj u tom (isplata u tekućem za tekući mjesec) ili u sljedećem mjesecu (isplata u mjesecu za prethodni mjesec).
    Slijedom navedenog, plaćom se ne smatraju isplate izvršene osnovom eventualnih periodičnih obračuna plaće, regres za godišnji odmor, stimulacije, nagrade, bonusi i slično.

  • > aria-hidden=
    Što je staž osiguranja?

    Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a pripada pod uvjetom, da prije nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu osiguranik ima ostvaren staž osiguranja u HZZO-u na temelju radnog odnosa, obavljanja gospodarske djelatnosti ili obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja, odnosno na temelju primanja naknade plaće nakon prestanka radnog odnosa, odnosno prestanku obavljanja djelatnosti osobnim radom ostvarene prema Zakonu od najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), ako posebnim propisom nije drukčije utvrđeno.
    Osiguraniku koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, naknada plaće za sve vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad, pripada u iznosu od 25% od proračunske osnovice (831,50 kuna).

  • > aria-hidden=
    Koji je najviši, a koji najniži iznos naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad?

    Naknada plaće ne može biti niža od 70 posto osnovice za naknadu.
    Najviši mjesečni iznos naknade za puno radno vrijeme, kada se isplaćuje na teret HZZO-a, proračunska je osnovica uvećana za 28 posto, odnosno trenutačno 4257,28 kuna.
    To se međutim ne odnosi naknadu plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta te na privremenu nesposobnost za rad zbog ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, kada naknada plaće iznosi 100% od osnovice za obračun naknade plaće bez navedenog limita.

  • > aria-hidden=
    Kada se naknada plaće isplaćuje po stopostotnoj osnovici?

    Naknada plaće u iznosu 100 posto od osnovice dobiva se:
    • za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu
    • za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porodom
    • za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena
    • za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta
    • za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine
    • za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe
    • dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini
    • za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.