Rodiljne i roditeljske potpore

U slučaju privremene nesposobnosti za rad radi komplikacija u trudnoći potrebno je u regionalni ured odnosno područnu službu HZZO-a prema mjestu prebivališta odnosno boravišta dostaviti tiskanicu Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad (koju izdaje izabrani doktor zdravstvene zaštite žena), potvrdu o plaći (koju ispunjava poslodavac) te presliku kartice tekućeg računa na kojeg će se isplaćivati naknada plaće. Izvješća o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad se pritom svaki mjesec dok traje privremena nesposobnost dostavljaju u HZZO.

Prilikom otvaranja rodiljnog dopusta, od strane izabranog doktora zdravstvene zaštite žena izdaje se jedno Izviješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad, koje se dostavlja u HZZO. Na tom Izvješću naznačuje se samo početni datum utvrđene privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad te nakon toga, tijekom rodiljnog dopusta nije se potrebno javljati u HZZO.

Za korištenje roditeljskog dopusta, potrebno je HZZO-u dostaviti pisani zahtjev za korištenjem roditeljskog dopusta. Temeljem toga, izdaje se rješenje o korištenju roditeljskog dopusta, koje se dostavlja korisniku/ici, te njegovom/njezinom poslodavcu.

Osnovicu za utvrđivanje naknade plaće čini prosječan iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.

Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se, u smislu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, redovita mjesečna plaća osiguranika u skladu s odredbama propisa o radu te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen.

Naknada plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad radi komplikacija u trudnoći iznosi 100% od osnovice za naknadu, s time da najviši mjesečni iznos tako utvrđene naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, ne može iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28%, odnosno 565 EUR/4.257,28 kuna, za puno radno vrijeme.

Pritom je potrebno ispunjavati uvjet staža osiguranja u obveznom zdravstvenom osiguranju na temelju radnog odnosa, obavljanja gospodarske djelatnosti ili obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja odnosno na temelju primanja naknade plaće nakon prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja djelatnosti osobnim radom od najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje).

Osiguranici koja ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja naknada plaće, za sve vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija u trudnoći, pripada u iznosu od 25% proračunske osnovice za puno radno vrijeme, odnosno 110,35 EUR/831,50 kuna.

Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust (do navršenih šest mjeseci djetetova života) ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće (bez limita), utvrđene u skladu s propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust naknada plaće za prvih šest mjeseci, ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci, ako to pravo koriste oba roditelja, iznosi 100% osnovice za naknadu plaće, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5% proračunske osnovice mjesečno (995,44 EUR/7.500,13 kuna), odnosno novčana naknada iznosi 125% proračunske osnovice mjesečno za preostali dio roditeljskog dopusta (551,80 EUR/4.157,50 kuna).

Korisnik rodiljnog ili roditeljskog dopusta koji ne ispunjava staž osiguranja u trajanju od najmanje šest mjeseci neprekidno ili devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), za vrijeme korištenja prava ima pravo na novčanu naknadu koja iznosi 125% proračunske osnovice odnosno 551,80 EUR/4.157,50 kuna.

Pritom je prethodno osiguranje u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora staž koji je fizička osoba ostvarila temeljem svog samostalnog ili nesamostalnog rada te na temelju naknade plaće nakon prestanka toga rada ostvarene prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja ili ugovora o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.

Ako je korisnica nesposobna za rad radi komplikacija u trudnoći sve do otvaranja rodiljnog dopusta (bez dana prekida), naknada plaće tijekom rodiljnog dopusta obračunavat će se temeljem potvrde o plaći koja je dostavljena prilikom utvrđivanja prava na naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad radi komplikacija u trudnoći odnosno temeljem plaća isplaćenih u razdoblju od šest mjeseci prije mjeseca nastupa privremene nesposobnosti za rad radi komplikacija u trudnoći, ako je to za osiguranicu povoljnije.

Ako radni odnos odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom prestane prije započinjanja rodiljnog dopusta, prava s osnova rođenja djeteta osoba može koristiti kao nezaposlena majka odnosno majka izvan sustava rada.

Ako radni odnos odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom prestane tijekom korištenja rodiljnog dopusta, korisniku prava na rodiljni dopust pripada pravo na naknadu plaće i po prestanku radnog odnosa odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom do isteka korištenja prava (znači do šestog mjeseca djetetova života) i to prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja.

No, ako radni odnos odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom prestane tijekom korištenja roditeljskog dopusta ne postoji mogućnost korištenja istog kao što je utvrđeno za rodiljni dopust za koji se naknada plaće isplaćuje iz sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja, već se isti prekida. U tome slučaju, ostatak neiskorištenog roditeljskog dopusta, roditelj može koristiti ili kao nezaposleni roditelj odnosno roditelj izvan sustava rada ili može preostali dio roditeljskog dopusta iskoristiti naknadno, tijekom eventualnog budućeg zaposlenja, sve dok dijete ne navrši osam godina života.

Nezaposleni roditelj može ostvariti pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:

1. da je hrvatski državljanin ili stranac s odobrenim stalnim boravkom odnosno dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj

2. da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak odnosno dugotrajno boravište u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje tri godine

3. da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju

4. da se vodi u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije rođenja djeteta ili da se u evidenciju nezaposlenih osoba prijavio:

• u roku od 90 dana od dana završetka redovitog školovanja ili studija ili 30 dana od dana završnog ispita

• u roku od 30 dana od dana prekida redovitog školovanja ili studija

• u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, službe ili obavljanja samostalne djelatnosti ili primanja novčane naknade zbog privremene nesposobnosti za rad, ako na dan prestanka tih okolnosti ima najmanje šest mjeseci neprekidnoga radnog staža.

Smatra se da nezaposleni roditelj ispunjava posljednje navedeni uvjet ako je do prestanka njegova vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje došlo:
• radi ostvarenog primitka prema propisima o porezu na dohodak, na koji se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema propisima kojima se uređuje obveza plaćanja doprinosa

• radi korištenja prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Korisnicima rodiljne i roditeljske poštede od rada koji izgube status u obveznom zdravstvenom osiguranju prestaje korištenje prava prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, a može se ponovno uspostaviti nakon stjecanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju ako nisu istekli rokovi za korištenje prava propisani Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama odnosno ako nije došlo do promjene u statusu korisnika koja onemogućuje nastavak korištenja prekinutog prava, a pravo se priznaje danom podnošenja zahtjeva.

Rodiljna pošteda od rada traje od dana rođenja djeteta te može trajati do navršenog šestog mjeseca djetetova života (obvezni dio rodiljne poštede je do 70 dana od rođenja djeteta), a roditeljska pošteda od rada traje od šestog mjeseca do navršene prve godine života djeteta ili do navršene treće godine života blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta.

Nezaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 70% proračunske osnovice, odnosno 309,01 EUR/2.328,20 kuna.

Nezaposlena majka koja zahtjev za korištenje rodilje i roditeljske poštede od rada podnese HZZO-u u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta, pripada predmetno pravo od dana rođenja.

Ako nezaposlena majka propusti navedeni rok, ali ipak podnese zahtjev u roku od 120 dana od dana rođenja djeteta, pripada joj pravo na korištenje odnosnog prava od dana podnošenja zahtjeva.

Ako propusti podnijeti zahtjev za korištenje prava u roku od 120 dana gubi pravo na korištenje navedenog prava (prekluzivni rok).

Majka izvan sustava rada može ostvariti pravo s osnove rodiljne i roditeljske brige o djetetu pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ostvaruje sljedeće uvjete:

• da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom odnosno dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj

• da ima neprekidno prebivalište ili odobreni stalni boravak odnosno dugotrajno boravište u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje pet godina

• da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Korisnicima rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu koji izgube status u obveznom zdravstvenom osiguranju prestaje korištenje prava prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, a može se ponovno uspostaviti nakon stjecanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju ako nisu istekli rokovi za korištenje prava propisani Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama odnosno ako nije došlo do promjene u statusu korisnika koja onemogućuje nastavak korištenja prekinutog prava, a pravo se priznaje danom podnošenja zahtjeva.

Pod rodiljnom brigom o novorođenom djetetu podrazumijeva se razdoblje od rođenja djeteta do navršenih šest mjeseci života djeteta (obvezatni dio je do 70. dana od rođenja djeteta), a pod roditeljskom brigom o novorođenom djetetu razdoblje od šestog mjeseca do navršene jedne godine života djeteta ili do navršene treće godine života blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta.

Novčana pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o djetetu iznosi 70% proračunske osnovice (309,01 EUR/2.328,20 kuna), a majka izvan sustava rada pravo na tu novčanu pomoć može ostvariti od dana rođenja djeteta.

Pritom, ako zahtjev za korištenje predmetnog prava podnese HZZO-u u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta, pripada joj predmetno pravo od dana rođenja djeteta. No, ako propusti navedeni rok, ali ipak podnese zahtjev u roku od 120 dana od rođenja djeteta, pripada joj pravo na korištenje odnosnog prava od dana podnošenja zahtjeva.

Ako propusti podnijeti zahtjev za korištenje prava u roku od 120 dana gubi pravo na korištenje navedenog prava (prekluzivni rok).

Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s teškoćama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja, odnosno Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života.

S tim da korisnik pravo na dopust može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena te nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene osme godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Pravo na dopust zbog njege djeteta s teškoćama u razvoju ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju može koristiti samo jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja prema međusobnom dogovoru ili po odluci nadležnog suda.

Pravo na dopust zbog njege djeteta s teškoćama u razvoju ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju ne može se koristiti za slučaj da jedan od roditelja djeteta, prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, već koristi to pravo za drugo dijete ili da jedan od roditelja djeteta, prema propisima iz socijalne skrbi, za to dijete ima priznat status roditelja njegovatelja, izuzev ako na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kojim je utvrđeno da roditelj koji koristi pravo za drugo dijete nije u mogućnosti pružati odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog težine njihova mentalnog ili tjelesnog oštećenja odnosno teže psihičke bolesti.

Pravo na dopust radi njege djeteta s teškoćama u razvoju, kao i kada se to pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, zaposleni ili samozaposleni korisnik može nastaviti koristiti još najduže 60 dana od dana prestanka statusa drugog roditelja kao zaposlene ili samozaposlene osobe.

Znači, gubitak statusa zaposlene ili samozaposlene osobe drugog roditelja ne povlači za sobom i prestanak prava na dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju korisnika tih prava, već isti pravo koje koristi nastavlja koristiti još najduže 60 dana, osim ako u tom roku drugi roditelj ne stekne ponovno status zaposlene odnosno samozaposlene osobe.

Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na dopust zbog njege djeteta s teškoćama u razvoju ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju ima pravo na novčanu naknadu u skladu sa odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 125 % proračunske osnovice mjesečno odnosno 551,80 EUR/4.157,50 kuna.

Zaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ima pravo na novčanu naknadu obračunanu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunane i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći.

Samozaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ima pravo na novčanu naknadu obračunanu u visini 50 % od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja odnosno 50 % od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja ovoga prava, prema podacima Ministarstva financija, Porezne uprave.

Korisnik - zaposleni ili samozaposleni roditelj, korisnik koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednik izvan sustava poreza na dobit ili dohodak, nezaposleni korisnik može ostvariti pravo na jednokratnu novčanu potporu pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:

• da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom odnosno dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje 12 mjeseci

• da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Korisnik - roditelj izvan sustava rada može ostvariti pravo na novčanu potporu pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:

• da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom odnosno dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje pet godina

• da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Dodatni uvjet, određen za sve korisnike je da je dijete radi čijeg rođenja se traži predmetno pravo:

• upisano u maticu rođenih

• prijavljeno kao član njihovog kućanstva

• zdravstveno osigurano prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Pravo na novčanu potporu, pod navedenim uvjetima ima i korisnik za posvojeno dijete ako novčana potpora za to dijete nije ranije isplaćena drugom korisniku.

Jednokratna novčana potpora iznosi 70% proračunske osnovice (309,01 EUR/2.328,20 kuna).